Veliki problem

Shorts videi s društvenih mreža imaju ozbiljne posljedice na mozak predadolescentske djece

T.I.

iStock

iStock



Kratki videi na platformama poput TikToka, Instagram Reelsa i YouTube Shortsa postali su stalni pratitelj života djece, privlačeći stotine milijuna maloljetnika personaliziranim sadržajem koji potiče kompulzivno skrolanje i dugotrajnu upotrebu.​


Ovi videi u trajanju od 15 do 90 sekundi dizajnirani su tako da u mozgu potiču stalnu žudnju za novim – svaki novi swipe donosi šalu, izazov ili šok, dok se sustav “nagrade” aktivira bez prirodnih pauza za reset pažnje.


Mladi korisnici pritom gube impulsnu kontrolu, fokus i vrijeme za razmišljanje, što posebno pogađa one s ADHD-om ili anksioznošću.​




Svjetlo ekrana odgađa melatonin, a emocionalni vrhunci videa otežavaju smirivanje – preadolescentima remete san, povećavaju socijalnu anksioznost i smanjuju samopouzdanje.​


Mlađa djeca ranjivija su zbog nemogućnosti samoregulacije; algoritmi instantno prikazuju nasilan, seksualni ili štetan sadržaj bez konteksta, pojačavajući ga dalje.​


Škole u Engleskoj uvode digitalnu pismenost i ograničenja pametnih telefona. Roditeljima se savjetuje da takva videa gledaju zajedno s djecom i da s njima dogovaraju vrijeme koje se provodi na ekranima. Također i da ih potiču na offline aktivnosti poput sporta i hobija.​