Istraživanje ECB-a

Primjena umjetne inteligencije u europskom gospodarstvu dosad je stvarala nova radna mjesta. Ne zna se što donosi sutra

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Bilten Središnje europske banke donosi analizu podataka iz 16 europskih zemalja, i prema njoj zaposlenost u sektorima izloženim umjetnoj inteligenciji se povećala



Što nam umjetna inteligencija kao civilizaciji dobrog donosi, a koje moguće negativne ili čak pogubne posljedice u sebi skriva, već se neko vrijeme vodi živa polemika na svim razinama, od ćaskanja uz kavu do rasprava na sjednicama vlada širom svijeta. Od straha da se može oteti kontroli i ovladati ljudima u najradikalnijem scenariju, do onog realnijeg i životnijeg, da će ljudski rad postati nepotreban u širokom spektru ekonomskih aktivnosti, nitko nije ravnodušan prema potencijalu umjetne inteligencije.


Strepimo što nam budućnost nosi no prema današnjoj objavi u „Istraživačkom biltenu“ Europske središnje banke, dosadašnja primjena umjetne inteligencije odnosno „duboko učećih“ tehnologija, zasad nije utjecala negativno na zapošljavanje. Zaključak istraživanja je da ubrzana primjena umjetne inteligencije može negativno utjecati na plaće odnosno smanjiti ih, ali zasad povećava potražnju za radnom snagom, posebno među mladima i onih s posebnim vještinama.


Konkretno, bilten Središnje europske banke donosi analizu podataka iz 16 europskih zemalja, i prema njoj zaposlenost u sektorima izloženim umjetnoj inteligenciji se povećala. Točnije, poslovi koji zahtijevaju nisku ili srednju kvalifikaciju uglavnom nisu taknuti, ali je zato potražnja za visokokvalificiranom radnom snagom porasla što je određeni paradoks.




No, vremenski okvir istraživanja u sektorima izloženih tehnologijama koje podrazumijevaju duboko učenje i(li) umjetnu inteligenciju, u spomenutih 16 zemalja, rastegnut je od 2011. do 2019. godine, pa zapravo pokriva razdoblje kad je primjena umjetne inteligencije bila skromna, a više su primjenjivane tehnologije dubokog učenja za aplikacije obrade jezika, prepoznavanje slike, preporuke temeljene na algoritmu ili detektiranja prijevare.


Istraživači i napominju da ovi preliminarni zaključci nisu uklesani u kamenu, stvari se vrlo dinamično odvijaju u smjeru sve brže i sve šire primjene umjetne inteligencije. Pa su se ogradili na sadašnje vrijeme bez namjere da prognoziraju što će se zapravo po ovom pitanju desiti u bližoj ili daljoj budućnosti.


“Tehnologije bazirane na primjeni umjetne inteligencije nastavljaju se razvijati i usvajati. Kao će se manifestirati njihov daljnji utjecaj na zapošljavanje i plaće to tek treba vidjeti” – stoji u analizi Europske središnje banke.