Prema jednom istraživanju, upravo bi ljubav prema besposličarenju dovela do razvoja nekih vrsta, vjerojatno uključujući i ljudsku rasu.

Vrste koje troše više energije u svakodnevnom životu, zapravo bi umrle brže od životinja s manje energije.

To su izjavili neki evolucijski biolozi sa Sveučilišta u Kansasu koji su, promatrajući velike količine fosilnih školjkaša i puževa koji postoje u Atlantskom oceanu, došli do zaključka da je biti lijen pobjednička evolucijska strategija koja odgađa izumiranje.

Istraživači, koji su proučavali oko 300 oblika mekušaca koji su živjeli i umrli u oceanu u proteklih pet milijuna godina, u biti su otkrili da visoki metabolizam predviđa koja je vrsta izumrla.

Morski puževi, školjke i jakobove kapice koji su trošili najviše energije u svakodnevnom životu imali su veću vjerojatnost da će izumrijeti od svojih manje energetskih rođaka, posebno kada su živjeli u malim oceanskim staništima.

Uzroci izumiranja su različiti i složeni, podrazumijeva se, ali istraživanje ukazuje na novu vezu između brzine kojom životinje koriste energiju za rast i održavanje svojih tjelesnih tkiva i koliko dugo vrsta mora živjeti na Zemlji.

Hoće li stoga nova pretpostavka, umjesto “opstanak najjačih”, biti “preživljavanje najlijenijih”?

Pa, budimo oprezni, i zato što bi prema znanstvenicima sve bilo povezano samo s metabolizmom :

“Što je niža vaša stopa metabolizma, veća je vjerojatnost da će vaša vrsta preživjeti”, kaže Bruce Lieberman, profesor ekologije i evolucijske biologije koji je vodio istraživanje na Sveučilištu Kansas.

Znanstvenici su promatrali 299 vrsta puževa, poput puževa i školjkaša, uključujući dagnje i jakobove kapice, koje su živjele u zapadnom Atlantskom oceanu u bilo koje vrijeme od pliocena prije više od pet milijuna godina do danas.

Kada su istraživači izračunali stope metabolizma u mirovanju za svaku vrstu, otkrili su da se potrošnja energije znatno razlikuje za 178 vrsta koje su izumrle u odnosu na one koje još žive danas.

“Vjerojatno objašnjenje je da su vrste koje su bile lijenije ili sporije imale manje potrebe za energijom ili hranom i stoga su se mogle zadovoljiti s malo kad su vremena bila loša”, kaže Lieberman.

To bi moglo pomoći u boljem predviđanju koje će vrste prve izumrijeti, jer globalne klimatske promjene koče proizvodnju hrane.

Sljedeći korak je otkriti igra li metabolizam ulogu u stopama izumiranja drugih životinja, uključujući one koje žive na Zemlji.

Istraživanje bi, kažu stručnjaci, jednostavno ukazalo na to da ako ste lijeni, postoji veća vjerojatnost da ćete preživjeti.