Gledanje televizijskih programa i filmova nekada je bilo vezano za antenu i videorekorder. Danas je za takvo gledanje televizijskog programa i filmova po izboru dovoljno priključiti se na internet, ali se usluga – streaminga (u pravilu) mora platiti. Zbog tog trenda vodeći svjetski pružatelji streaming usluga šire se na globalnom tržištu, dok nacionalne medijske i telekom tvrtke prilagođavaju svoje domaće streaming usluge.

Odljev korisnika

Pojačana konkurencija stvara brojne mogućnosti izbora za korisnike. To za posljedicu ima ubrzanu i uvećanu stopu odljeva korisnika kod postojećih pružatelja usluga. Deloitte predviđa da će ove godine najmanje 150 milijuna pretplata na usluge videostreaminga na zahtjev (SVOD), a to su korisnici usluga tvrtki Sky, Netflix, Amazon Prime Video, Hulu, Applea, HBO, Disney, biti otkazano diljem svijeta, sa stopom odljeva do 30 posto po pojedinim tržištima. Kako se vodeći pružatelji streaminga šire globalno, nacionalne medijske i telekom tvrtke otvaraju svoje vlastite domaće streaming usluge. Pojačana konkurencija stvara velik izbor za korisnike, a odljev se ubrzava. Kako se SVOD sve više usavršava, rast u pojedinim globalnim područjima koje mogu imati različite osjetljivosti na troškove, vjerojatno će zahtijevati različite inovacije poslovnog modela i puteve do profitabilnosti. Kako broj SVOD usluga raste, a broj korisnika pada, troškovi akvizicije mogu još rasti, čineći zadržavanje još važnijim korakom nego traženje novih korisnika.

Odljev korisnika najizraženiji je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je SVOD najviše prihvaćen i gdje je pokrenuto najviše takvih usluga. Mnogi korisnici postali su preopterećeni plaćanjem brojnih pretplata te su postali osjetljiviji na povećanje cijena tih servisa. Rezultat je da je prošle godine oko 80 posto kućanstava u Sjedinjenim Državama imalo plaćenu SVOD pretplatu, s oko 35 posto odljeva. Davatelji tih usluga troše milijarde dolara godišnje na razvoj i izradu novih programa i medijskih sadržaja. Mlađe europsko SVOD tržište uglavnom je repliciralo američki model. Europski emiteri u početku su pokrenuli usluge na zahtjev s relativno malim ponudama, često i bez dobiti. No, u Europu su ušli američki davatelji usluga s plaćenim pretplatničkim uslugama, mnogo širim portfeljima sadržaja, jednostavnijim načinom korištenja tih usluga i atraktivnim sadržajima. Konkurencija je potaknula mnoge europske ponuđače da slijede njihov primjer, što je rezultiralo snažnijim rastom europske SVOD ponude. U cijeloj Europi odljev se kretao od 7 do 23 posto sredinom prošle godine. U »zemljama u razvoju«, odnosno siromašnim zemljama, a tu pripadaju i »siromašne EU zemlje«, preferiraju se besplatne SVOD opcije s oglasima. Slično je i u Latinskoj Americi gdje globalni i lokalni SVOD pružatelji usluga isporučuju sadržaje koji su vrlo prilagođeni tim regijama, po nižim cijenama nego u razvijenim gospodarstvima.

Video na zahtjev

Mnogi koriste oglašavanje kako bi nadoknadili troškove akvizicije pretplatnika i sadržaja. Neki veliki regionalni telekomi ciljaju na zajednice iseljenika, dok su u partnerstvu s vodećim globalnim igračima streaminga kako bi njihov sadržaj doveli do većeg broja gledatelja. Zanimljivo je da u u Aziji i Pacifiku prevladavaju besplatne usluge videa na zahtjev (AVOD) podržane oglasima, poput DailyMotion i YouTubea, pa se Hrvatska može smatrati bliska i tim tržištima. I AVOD pretplate u Kini i Indiji broje se u stotinama milijuna, mnogo više od SVOD-a. Indijski Hotstar, na primjer, ima 300 milijuna aktivnih korisnika, od kojih je 46,4 milijuna plaćenih pretplatnika, dok kineski iQiyi broji 500 milijuna gledatelja sa 100 milijuna plaćenih usluga. Ove usluge nude više razina cijena, od besplatnih do vrhunskih. Njihov fokus je na povećanju prodaje besplatnih korisnika s oglasima na razinu koja se plaća, računajući na budući prihod pretplatnika koje će besplatna usluga »navući« na onu »preplatničku« bez dosadnih oglasa. Ovakav »azijski model« može objasniti kako se »američke usluge« mogu globalno proširiti i kako davatelji usluga u Europi, Latinskoj Americi i Africi mogu povećati svoju ponudu.

Kako SVOD postaje standard gledanja televizije, predviđa se da će se rast sve više temeljiti na modelima podržanim oglasima i da će uspjeh SVOD-a biti manje ovisan o broju pretplatnika, a više o ukupnom prihodu od svih usluga i izvora. To može pogodovati medijskim tvrtkama koje nude više od običnog streaminga videa. Bez obzira na poslovni model, konkurencija se u ponudi takvih sadržaja sve više pojačava.

«Rat« i u Hrvatskoj

Pružatelji usluga SVOD-a razvijaju sve više opcija za različite segmente publike, pa se i u Hrvatskoj prilagođavaju takvom tržištu. Uz standardnu ponudu televizijskih programa putem IPTV-a, sve su popularnije i SVOD videoteke, kao i mogućnost gledanja televizijskih programa unazad do 30 dana, što je u potpunosti – SVOD usluga.

Pioniri tih usluga u Hrvatskoj poput MaxTV-a i Iskona, a kasnije i A1, dobili su u zadnje vrijeme konkurenciju »androidnih televizija« poput GONET.TV i EON-a koji ne povezuju svoju televizijsku i SVOD uslugu s nužnošću da ste i korisnik njihovih telekomunikacijskih usluga. Odgovor je stigao od velikih operatera, a Iskon je lansirao svoju »androidnu uslugu« Iskon.Play kao odgovor na takvu alternativnu ponudu. Tako se »rat« za pružanje televizijskih i SVOD streaming usluga preselio i na relativno malo tržište u Hrvatskoj. ​Međutim, ako se bolje pogleda tko su tvrtke koje pružaju te usluge, vidi se da je riječ zapravo o tvrtkama i servisima koji su koncipirani za područje cijele jugoistočne Europe gdje ne samo da nema jezične barijere, već gdje je slično kulturološko i povijesno nasljeđe.