I dok se čitav svijet muči da okonča pandemiju COVIDa-19, stručnjaci upozoravaju da se već suočavamo s još jednom globalno zaraznom prijetnjom.

Riječ je o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) koja ne dobiva toliko medijske pozornosti poput koronavirusa jer se širi umjereno i ravnomjerno i neće pokoriti svijet poput oluje u vrlo kratkom vremenskom periodu.

Ali, stručnjaci kažu da bi bakterija mogla postati prijetnja na razini COVIDa-19 i to laganim korakom.

Prema CDC-u, gotovo 3 milijuna Amerikanaca godišnje dobije infekciju AMR-a od čega njih otprilike 35 tisuća umire.

230 tisuća ljudi umire od tuberkuloze

Na globalnoj razini, približno 700 tisuća ljudi umire od ove infekcije svake godine. WHO procjenjuje da će trenutnim tempom, do 2050. godine umrijeti oko 10 milijuna ljudi. 

Zbog prevelikog prepisivanja antibiotika te njihovog pretjeranog korištenja u hranjenju stoke, razvile su se različite bakterijske infekcije, poput gonoreje, tuberkuloze i salmonele koje su postale vrlo teške, a ponekad i nemoguće za liječenje.

Razlog tome je što maleni dio bakterija koje prežive antibiotike, evoluira i razmnožava se, stvarajući otpornost. Diljem svijeta, oko 230 tisuća ljudi svake godine umire zbog tuberkuloze koja je otporna na antibiotike.

“Vrlo je moguće da će bakterijske infekcije biti teško za liječiti – ako ne i nemoguće, a to je loše. Bakterijske infekcije koje se ne mogu liječiti čine mnogo štete, ubijaju ljude”, kaže Sarah Fortune, profesorica imunologije i infektivnih bolesti s Harvarda.

Profesorica medicine na kalifornijskom Sveučilištu, Steffanie Strathdee, kaže da se o ovome problemu ne priča dovoljno.

“Za razliku od COVIDa-19 koji je stigao iznenada, kriza ‘superbuba‘ se krčka sa strane. To je već pandemija. To je već globalna kriza i postaje gora zbog COVID-a”, kaže.

Enterobakterije – skupina bakterija koje mogu uzrokovati infekcije želučanocrijevnog sustava (Foto: iStock)

72 % oboljelih od koronavirusa, dobivalo antibiotike

Bivši direktor CDC-a i sadašnji direktor organizacije Resolve to Save Lives, Tom Frieden, kaže da američka vlada treba agresivniji pristup iz različitih smjerova u borbi protiv, kako ih on zove, ‘bakterija iz noćne more’.

Dodaje da bi se medicinska zajednica trebala fokusirati na širenje infektivnih bolesti kroz bolnice.

“Ne sumnjam da ćemo se za 20 ili 40 godina osvrnuti na zdravstveni sustav kakav je bio 2020. godine i u čudu okretati glavu na to kako smo mogli dozvoliti toliko širenje infekcija u zdravstvenim ustanovama. Nismo stigli gdje smo trebali po pitanju prevencije i kontrole infekcija” naglašava.

Pažnja i sredstva su većinom usmjereni na borbu protiv COVIDa-19, pojašnjava Strathdee. Kaže da bi na neki način pandemija koronavirusa mogla bakterijski problem i pogoršati.

WHO je u lipnju pozvao na pažljivije korištenje antibiotika glede pacijenata koji imaju COVID-19 da se umanji prijetnja otpornosti. Izvješće iz svibnja otkriva da je od 2,000 COVID-19 pacijenata, njih 72 % primilo antibiotike iako je tek 8 % imalo bakterijsku ili gljivičnu infekciju.

Obzirom na to da bakterija postaje sve otpornija na antibiotike, povećava se rizik katastrofalnih posljedica.

Primjerice, E. coli, bakterija koja svake godine uzrokuje na milijune infekcija urinarnog trakta, u svijetu ekstremne bakterijske otpornosti na antibiotik, mogla bi se proširiti i “ubiti nebrojene mlade žene”, kaže Lance Price, jedan od osnivača centra “Antibiotic Resistance Action” na vašingtonskom sveučilištu George.

Farmaceutski giganti odustaju od razvijanja novih antibiotika

“Mogle bi posjetiti doktora s mišljenjem da boluju od rutinske infekcije mjehura i završiti mrtve zbog krvožilnih infekcija koje doktori pokušavaju i ne mogu izliječiti jer su iz mjehura zahvatile bubrege i krv”, kaže Price.

Dodaje i da pandemija koronavirusa otkriva “disfunkcionalni” zdravstveni sustav koji “nas ostavlja ranjivima prema bakterijama otpornim na antibiotike”.

“SAD nije spreman nositi se s bakterijskom pandemijom što je dokazala naša nemogućnost da se nosimo s više istovremenih epidemija i pandemija koje trenutno cirkuliraju”, dodaje Price.

Fortune kaže da će bakterija s vremenom razviti i otpornost na nove antibiotike pa stoga moramo biti pažljivi oko toga kako ih koristimo te nastaviti s razvijanjem novih lijekova.

Ali, prošla su desetljeća otkako su razvijeni novi razredi antibiotika. Kompanije poput Achaogena i Aradigme koje su se koncentrirale na stvaranje novih antibiotika, zatvorene su.

Farmaceutski giganti poput Novartisa i Allergana, odustali su od pokušaja.

Foto: iStock

Je li rješenje bakteriofag?

Proizvođači lijekova, kaže Fortune, ne vide profit u stvaranju novih antibiotika kao što ga vide u stvaranju novih lijekova. Mnogi su započeli stvaranje novih antibiotika i nisu u tome uspjeli, a mogu zaraditi stvaranjem lijekova koje će ljudi redovito uzimati.

Kompanije ne mogu naplaćivati za antibiotike onoliko koliko mogu za druge lijekove koje možda razviju, a antibiotici imaju relativno kratak rok trajanja.

Izvan toga, rješenje bi moglo biti i stvaranje novog tipa virusa. Kategorija virusa bakteriofag prirodno napada i ubija određene vrste bakterija. Ako se može pronaći određeni “fag” koji ubija bakteriju kojom je osoba inficirana, mogao bi se koristiti za liječenje infekcije.

Foto: iStock

Strathdee ima osobno iskustvo s ovakvom vrstom liječenja. Njezin je suprug inficiran superbubom 2015. godine, a kada antibiotici nisu funkcionirali, okrenula se istraživačima koji proučavaju tu vrstu virusa i superbube.

Njezin se suprug potpuno oporavio kada su mu ubrizgali bakterijski koktel.

“Ne samo da sam epidemiologinja već je život moje obitelji preokrenut i nikada nije bio isti zbog superbube. To me uhvatilo nespremnom i uhvatit će svakoga jer prosječna osoba ne zna koliko je ovo veliki problem“, kaže.

“Potrebna nam je velika ‘fag’ knjižnica koja će biti na principu otvorenog pristupa i moći će se koristiti samo da bi se uskladio ‘fag’ sa specifičnom bakterijskom infekcijom i korištenjem uz antibiotike u sprječavanju ovih superbuba”, zaključuje Strathdee, a prenosi Science Alert.