Kultura je oduvijek bila jedan od motiva putovanja. Ne nužno glavni, pogotovo u špici sezone, međutim, kulturni turizam u današnje je vrijeme jedan od vrlo važnih pokretača turističkih kretanja. Suvremeni turisti putuju zbog kulturnih događanja i manifestacija, ali i kulturne baštine, običaja i tradicije nekog kraja.

Upravo je jedan od temeljnih motiva i želja suvremenog putnika sve više osjetiti duh i život neke destinacije, odnosno njenih stanovnika. Dakle, kako su nekad živjeli, koje su im tradicije, na koji način se izražavaju u aktualnom trenutku.

​Kvarner je svakako regija koja po bogatstvu baštine i baštinske ostavštine, kao i kulturne ponude, ima što pokazati. Zeleno i plavo, prošlost i sadašnjost isprepliću se u doista slikovitom miksu koji svakom gostu nudi niz doživljaja za pamćenje i prozor u život lokalne zajednice.

O tome koliko Kvarner koristi kulturnu ponudu i baštinu kao turistički resurs, na koji način se ona predstavlja suvremenom gostu, kao i koliko u svemu tom pomažu sredstva iz europskih fondova, razgovarali smo s dr. sc. Irenom Peršić Živadinov, direktoricom Turističke zajednice (TZ) Kvarnera.

Arheološki park Mirine u Omišlju nalazi se tik do mora i otkriva ostatke ranokršćanske bazilike i rimskog grada Fulfinuma, Foto: Luka Tabako/TZ Kvarnera

Villa Angiolina, nekadašnji opatijski ljetnikovac okružen parkom, odnosno glasovitim arboretumom koji je značajan primjer hortikulturne parkovne baštine, jedan je od kvarnerskih baštinskih dragulja, Foto: Vladimir Franolić/TZ Kvarnera

Autohtoni doživljaj

Za početak, postoje li, uopće, podaci koliko turista godišnje posjećuje Kvarner vezano za kulturnu ponudu, odnosno ponudu kulturnog turizma?

– Ne postoje specifično podaci samo za goste koji su za dolazak u destinaciju motivirani ponudom kulturnog turizma, kao niti za bilo koji drugi oblik turističke ponude. Ali, važno je istaknuti da svaki gost koji boravi na Kvarneru uživa u nekom obliku kulturne ponude, bilo sudjelovanjem u raznim manifestacijama, boravkom na mjestima koja su sama po sebi kulturna baština, kao što su srednjovjekovni gradići, dvorci, kašteli, odlaskom u crkvu, kazalište, uživanjem u klapskom pjevanju i koncertima, posjetom muzejima, interpretacijskim centrima…

Primjerice, čak i suhozidi pripadaju kulturnoj baštini. Bili gosti svjesni ili ne, ono što ostaje je doživljaj koji imaju upravo zbog ponude kulturnog turizma, jer su boravili na destinaciji gdje su bili okruženi kulturološki sasvim drugačijim načinom života, tradicijskim vrijednostima i ostavštinom od onih iz svojih svakodnevnih života u domicilnim destinacijama.

Uz to, gosti koji su motivirani nekom određenom ponudom kulturnog turizma, imaju specifične lokacije koje iz tog razloga i posjećuju. Pa tako muzeji, pozornice, festivali, kazališta, ali i druge atrakcije, svakako prate broj posjetitelja. Primjerice, od trenutka implementacije projekta do svibnja 2023. godine Kulturno-turističku rutu Putovima Frankopana posjetilo je gotovo 500.000 ljudi.

Što zapravo podrazumijeva kulturni turizam i koliko je on važan kao nadopuna ponude u glavnoj sezoni, ali i kao glavni motiv dolaska u pred i posezoni?

– Gosti pamte doživljaje, a kulturni turizam, temeljen na valorizaciji materijalne i nematerijalne kulturne baštine čini izuzetan alat za isticanje raznolikosti i posebnosti destinacije, za jačanje atrakcija i događanja, za održivi razvoj te za produženje turističke sezone. Kvarner je među svojim gostima već prepoznat kao destinacija autohtone ponude i očuvane prirode, prema TOMAS istraživanju to je jedna od naših glavnih kvaliteta koju gosti primjećuju i cijene, a tu našu prednost onda i komuniciramo u našim kampanjama.

Gosti danas traže personaliziranu ponudu, žele biti u kontaktu s domaćinima, žele steći nove vještine u destinacijama, više im nije dovoljno samo obići destinaciju, nego traže i očekuju da na neki način sudjeluju i upoznaju autohtoni život i običaje lokalnog stanovništva. Upravo to im naša regija i nudi. Zato kroz sve naše projekte putem kojih zajedno s turističkim gospodarstvom i lokalnim turističkim zajednicama razvijamo ponudu, poseban naglasak stavljamo na autohtoni doživljaj regije i očuvanje naših tradicija.

U staroj povijesnoj jezgri Grada Krka nalazi se interpretacijski centar povijesti pomorske baštine otoka Krka, otvoren 2018. godine kao dio projekta “Mala barka 2”, Foto: Petar Fabijan/TZ Kvarnera

Rapska fjera najstariji je i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj, a temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364., kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom, koji je Rab oslobodio mletačke vlasti, Foto: Petar Lupić/TZ Kvarnera

Vještina građenja suhozida prenošena je generacijama, ali bez ikakvog materijalnog zapisa, a njihovo uvrštenje na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine izniman je korak prema očuvanju ove tradicije, Foto: Sergej Drechsler

Bogatstvo baštine

Kvarner nema spomenika poput dubrovačkih zidina ili Arene u Puli, međutim, koji su aduti regije u privlačenju kulturnih turista?

– Na području Kvarnera imamo doista vrlo različite kulturno-povijesne atrakcije koje najčešće nisu primaran motiv dolaska u turističku destinaciju, ali značajno obogaćuju boravak gostiju u destinaciji i ističu identitet naše regije. Posjet njima, samim time, gostima predstavlja dodatnu aktivnost, odnosno novi doživljaj.

Atrakcija je doista jako velik broj, a možemo istaknuti, primjerice, naše male povijesne gradove, arheološka nalazišta, potom sakralnu baštinu. Tu su, jasno, i naši kašteli i dvorci, potom razne povijesno-interpretacijske rute, posebno Kulturno-turistička ruta Putevima Frankopana, a svakako valja istaknuti i našu iznimno bogatu pomorsku baštinu.

Na Kvarneru su pronađena i dva spomenika iznimne vrijednosti – Bašćanska ploča, najstariji spomenik hrvatske pismenosti i Vinodolski zakon, najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku. Tu je i bogata i svjetski priznata nematerijalna baština i zaista veliki broj dobro poznatih događanja koja oživljavaju i veličaju prošlost i tradiciju.

Titula Rijeke kao Europske prijestolnice kulture također je pridonijela još jačoj prepoznatljivosti cijele regije kao destinacije kulture. Po cijelom području kvarnerskog priobalja i otoka nalaze se brojni mali povijesni gradići sa svojim jedinstvenim i zanimljivim cjelinama. Ta baština malih povijesnih gradića Kvarnera također predstavlja resursnu osnovu koja treba dodatnu turističku valorizaciju.

Osim materijalne baštine koja privlači turiste, tu je i bogata nematerijalna baština. Rapska fjera, zvončari, Krčki samanj, lošinjski moreplovci, Rijeka kao Europska prijestolnica kulture… Kako se ta tradicija uklopila u turističku ponudu, kroz primjerice hotelske, ili agencijske pakete, ima li tu prostora za rast?

– Svi znamo da se u vrijeme velikih događanja teško pronalazi slobodan krevet. No, prostora za rast uvijek ima, i to posebice u razdobljima pred i posezone. Uz klasične varijante kulturnog turizma – posjete znamenitostima, nalazištima, zgradama, artefaktima – sve značajnija postaje ponuda kulturnog turizma koja se bazira na tradiciji i baštini.

A uz velika kulturna događanja, sve više ima i onih puno manjih, koja su direktno vezana uz interpretaciju tradicije. Primjerice, najveći potencijal i posebnost karnevala i zvončarskih ophoda je u tome da se odvijaju u vrijeme turističke godine kada gotovo da i nema drugih događanja i samim time direktno utječu na broj domaćih i stranih gostiju, odnosno popunjavanju smještajnih kapaciteta.

Zato da, prostora za rast ima, posebice van glavne ljetne turističke sezone što je i naš glavni cilj, a u posljednjih 10 godina napravili smo velik iskorak u ponudi i samim time to je pratio i broj noćenja. Uz hotele, kampove i agencije koji sve više prepoznaju važnost kulture kao motiva dolaska i ponude koja oplemenjuje boravak gostiju na regiji, puno radimo i s našim privatnim iznajmljivačima, i to kroz studijske izlete koje smo organizirali po čitavoj regiji i tijekom kojih smo posjetili brojne kulturno-povijesne i tradicijske lokacije kako bi iznajmljivači kao domaćini iz prve ruke svojim gostima preporučili i upoznali ih s nečim novim.

Kulturna ruta »Putovima Frankopana« potiče vrednovanje, obnovu, očuvanje, zaštitu i inovativno interpretiranje 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te triju sakralnih zdanja, Foto: Marko Gracin

Selo Jurandvor mjesto je otkrića značajnog spomenika hrvatske pismenosti – Bašćanske ploče, kamenu ploču dužine 199 centimetara i visine 99 centimetara s glagoljskim tekstom u 13 redaka pronašao je jurandvorski bogoslov Petar Dorčić 1851. godine na tlu bivše benediktinske crkve sv. Lucije, Foto: Frank Heuer/TZ Kvarnera

Nova Kraljevica, dvorac koji su kao raskošnu rezidenciju na ulazu u Bakarski zaljev 1654. izgradili Petar Zrinski i njegova žena Ana Katarina Frankopan, a za koji se vjeruje da je mjesto kovanja urote Zrinskih i Frankopana postao je središnji punkt za posjetitelje kulturno-turističke rute Putovima Frankopana, Foto: Vedran Karuza

Identitet regije

Koliko i ta nematerijalna baština doprinosi identitetu i prepoznatljivosti regije?

– O bogatstvu kulturno-povijesne baštine govori i činjenica da se na području Kvarnera prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija nalazi 396 zaštićenih kulturnih dobara i 20 preventivno zaštićenih dobara. Na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a od 2009. godine nalazi se godišnji pokladni ophod zvončara na području Kastva. Na UNESCO listi nematerijalne baštine nalaze se još i dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, klapsko pjevanje, mediteranska prehrana na Jadranu i umijeće suhozidne gradnje. Sve su to i obilježja i naše županije.

U antropogene atrakcije, osim kulturno-povijesnih atrakcija, pripadaju i različite manifestacije i događaji, muzejske zbirke i nematerijalna baština kao što su tradicija, folklor, način života i rada lokalnog stanovništva, enogastronomija, i slično.

U tom dijelu Kvarner uistinu nudi bezbroj mogućnosti za turiste motivirane pojedinim segmentima navedene ponude. Antropogene atrakcije Kvarnera su muzeji i zbirke, kazališta, glagoljska baština, maritimna baština. Svakako su to ključne točke nematerijalne baštine, koje je i svijet prepoznao i koje su vrlo važne za ugled destinacije.

Glagoljska baština jedna je od velikih vrijednosti regije?

– Prepoznatljivosti regije pridonosi i primjerice glagoljica kao pismo te Vrbnik i Košljun kao središta glagoljaštva. O tome dovoljno govori činjenica da je od 469 poznatih glagoljskih rukopisa s otoka, zabilježenih na pergamentu i papiru, čak njih 105 je podrijetlom iz Vrbnika. Tomu bi valjalo pridodati i one koji su s vremenom nestali.

Ili da je, među ukupno tridesetak u Hrvatskoj sačuvanih glagoljskih zbirki crkvenih tekstova, brevijara, najstariji Vrbnički brevijar s prijelaza iz 13. u 14. stoljeće. Svakodnevni život u tom otočnom mjestu bio je reguliran pisanim pravilima, zapisanim u Vrbničkom zakonu iz 1388. O pravnom sustavu Vrbnika na svoj način govori i notarska knjiga u koju su bili upisivani kradljivci, koji su nakon treće krađe trebali biti obješeni. Isto tako, brojne glagoljaške knjige pohranjene su u Košljunskoj knjižnici.

Samostan na Košljunu je isprva djelovao kao jedna od otočnih benediktinskih zajednica, u doba kada je na Krku bilo više benediktinskih samostana nego na ikojem drugom jadranskom otoku. Senjski i krčki benediktinci, međutim, prvi su od redovnika u cijelom katoličkom svijetu dobili od Pape odobrenje da služe misu na staroslavenskom, odnosno starohrvatskom jeziku, te dopuštenje da se služe glagoljicom.

Time su u neku ruku postali svjetskom iznimkom. Od nematerijalne baštine još možemo istaknuti Vinodolski zakonik iz 1288., najstariji pravni tekst na hrvatskom jeziku, drugi po starosti zakonik u slavenskom svijetu. Zakonik ograničava knezovu samovolju i prekomjerno kažnjavanje, a kazneni postupak tu ne poznaje mučenja, što je jedinstven slučaj u tadašnjoj Europi. Zakonik je izniman i zbog posebne skrbi o moralnoj zaštiti žene. U spomen na 700. obljetnicu Zakonika postavljen je zdenac na glavnom trgu u Novom Vinodolskom.

Samostanski kompleks u Cresu koji čine crkva sv. Franje Asiškog sa zvonikom, dva klaustra, samostanske zgrade, te vrtovi i maslinici nekoć se prostirao sve do obale mora, Foto: Frank Heuer/TZ Kvarnera

I središte regije, Rijeka, bogato je kulturnom baštinom, a jedan od simbola je i visokorenesansno-barokno povijesno kazališno zdanje koje su projektirali ugledni bečki arhitekti Hermann Gottlieb Helmer i Ferdinand Fellner, Foto: Vladimir Franolić/TZ Kvarnera

Još od 1949. godine zvončari u vrijeme poklada obilaze Kastavštinu strogo utvrđenim putem, bez obzira na vremenske uvjete, što je prepoznato kao vrijedan primjer nematerijalne baštine uvršteno i na listu UNESCO-a, Foto: Nel Pavletić/Pixsell

Putovima Frankopana

Jedan od trenutno najvećih projekata vezanih za predstavljanje i valorizaciju kulturne baštine je projekt Putovima Frankopana. Možete li podsjetiti što je sve u okviru projekta napravljeno, koje nove turističke sadržaje je Kvarner dobio te koliko su oni zaživjeli na turističkom tržištu?

– Provedba projekta Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana trajala je od 1. studenoga 2015. do 1. svibnja 2021. te je ukupna vrijednost projekta bila 64 milijuna kuna. Ruta obuhvaća 17 kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca. To su kašteli Gradec, Krk, Grobnik, Trsat, Drivenik, Grižane i Bakar, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac Novi Vinodolski, kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Stari grad Ledenice, Stari grad Hreljin, dvorci Nova Kraljevica, Severin i Stara Sušica te dvorac Zrinskih u Čabru, te tri sakralna kompleksa, i to Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje.

Tu je, dakle, i osam interpretacijskih centara, Trsat, Grobnik, Bakar, Bribir, Krk, Čabar, Brod na Kupi, Kraljevica, a središnji centar za posjetitelje nalazi se u dvorcu Nova Kraljevica. Ovaj centar predstavlja primjer očuvanja baštine uz implementaciju elemenata suvremene umjetnosti i multimedije te prezentira cjelokupnu kulturno-turističku rutu. U ostalim interpretacijskim centrima posjetitelji se mogu upoznati s raznim temama povezanim uz Frankopane i pojedini lokalitet, a dolazak u svaki čini jedinstveno iskustvo.

Projektom se zaštitilo kulturno nasljeđe obitelji Frankopan na području Kvarnera te se stvorio novi turistički proizvod. Vodeći partner projekta bila je Primorsko-goranska županija, a projekt je bio dio Operativnog programa Konkurentnost i kohezija »Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine«.

Uz TZ Kvarnera, ostali partneri bili su Turistička zajednica grada Rijeke, Grad Rijeka, Općina Čavle, Grad Bakar, Grad Kraljevica, Općina Vinodolska, Grad Čabar, Općina Lokve, Prirodoslovni muzej Rijeka, Krčka biskupija i Centar za kulturu grada Krka.

TZ Kvarnera je bio partner zadužen za promociju kulturno-turističke ruta te smo u okviru projekta proveli niz PR aktivnosti u svrhu medijskog zastupanja, organizacija i sudjelovanje na press konferencijama, organizirali smo studijska putovanja stranih i domaćih novinara i agenata, odradili prezentacije u Hrvatskoj i inozemstvu, organizirali i sudjelovali na poslovnim radionicama kulturnog turizma, odradili oglašavanje u domaćim i inozemnim medijima te nastupe na sajmovima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Iako je EU projekt službeno završio, mi i dalje nastavljamo s njegovom promocijom, i to na način da tijekom studijskih putovanja novinara i agenata te izleta za privatne iznajmljivače obavezno uključimo i obilazak pojedinih kaštela, dvoraca, sakralnih zdanja i interpretacijskih centara koji su dio kulturno-turističke rute Putovima Frankopana.

Nastavljamo i s promocijom putem tematskog oglašavanja u tiskanim i online medijima, društvenim stranicama, predstavljanje u svim prezentacijama koje radimo na domaćem i stranim tržištima, putem newslettera na dvadesetak inozemnih tržišta te kroz tiskana izdanja naših brošura (na primjer, Cestovne i turističke karte Kvarnera i Kvarner Magazina).

Kneževi Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, a najočuvaniji i najatraktivniji je kaštel u Driveniku koji je zajedno s crkvom sv. Dujma i crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog jezera, Foto: Vladimir Franolić/TZ Kvarnera

Vrbnik kao jedno od središta glagoljaštva čuvar je mnogih vrijednih nematerijalnih baštinskih vrijednosti, a svojom arhitekturom jedan je od primjera malih povijesnih gradića kojima se Kvarner ponosi, Foto: Sergej Drechsler

EU projekti

Na kojim ste sve EU projektima, vezanima za kulturni turizam, konkretno radili i radite?

– TZ Kvarnera je tijekom proteklih godina sudjelovao u brojnima EU projektima iz domene kulture, čime je Kvarner obogaćen nizom materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te je trajno valorizirana i zaštićena bogata kulturna baština stavljena u funkciju turizma. U sklopu Programskog razdoblja od 2014. do 2019. godine bili smo partner na pet EU projekata, a trenutno je u tijeku provedba projekta Uprest iz programa Erasmus+.

Tijekom ove godine pripremali su se novi projekti iz domene kulture te su prijavljeni na novo Programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Do sada je kroz EU projekte kreirano, izrađeno i postavljeno 90 markacija pomorske baštine diljem Kvarnera, osmišljeno više od 50 turističkih itinerara iz domene kulture, odnosno konkretno pomorske baštine, arheologije i zelenog turizma, ali i obnovljeno 16 tradicijskih kvarnerskih barki.

Potom je organizirano više od 20 interpretacijskih manifestacija, osnovano 20 interpretacijskih centara i centara promocije, održane su prezentacije projekata na 30 sajmova i radionica, organizirano više studijskih putovanja za novinare, blogere i agente. Treba istaknuti i kako je osnovana Akademija tradicionalnih pomorskih vještina te lansiran Virtualni muzej pomorske baštine.

Ujedno je izrađena IT platforma koja spaja pružatelje kulturnih usluga s korisnicima, izrađeni su tiskani i digitalni promotivni materijali među kojima videospotovi, mobilne aplikacije, ali i računalne igrice. Kroz projekte izrađeni su i neki strateški dokumenti, odnosno akcijski planovi, master planovi, planovi promocije, marketinški planovi, smjernice za razvoj proizvoda te evaluacije postignutih rezultata.

Ima li u regiji prostora za daljnjim povezivanjem i jačom promocijom ponude kulturnog turizma?

– Kulturni turizam, kao i drugi segmenti turističke ponude podložni su kretanjima na turističkom tržištu i trendovima u potražnji. No, može se reći da je kulturni turizam namijenjen svim dobnim skupinama, s obzirom na to da se primjerice interpretacija kulturne baštine upravo i prilagođava dobnim skupinama.

Tako imamo slikovnice za djecu Frankopani i Mala barka u tiskanom izdanju, a Frankopani i u zvučnom zapisu, brojne interaktivne sadržaje za odrasle i drugo. Mi kontinuirano radimo na promociji ponude kulturnog turizma i to kroz sve kanale i svim promoalatima. Osmišljen je i primjenjuje se i logo brenda Kvarner Culture, pod kojim je objedinjena sva kvarnerska kulturna ponuda. Nastavljamo s podrškom kulturnim i tradicijskim događanjima, ali i daljnjim povezivanjem s nositeljima kulturne ponude, ali i svim dionicima u turističkom sektoru.

Ono čemu ćemo se sad malo više okrenuti, a isto je svojevrsni dio kulturne ponude, je filmski turizam. U tom je smjeru osmišljen i naš novi promotivni film »Make Your Own Movie« koji je dobio brojne pohvale i simpatije, a napravljen je u inovativnom, zanimljivom obliku i odlično spaja turističku ponudu Kvarnera i filmsku industriju.

Kaštel koji su u Staroj Sušici podigli Frankopani, smješten u blizini Ravne Gore na 800 metara nadmorske visine, u netaknutoj crnogoričnoj stoljetnoj šumi pravi je povijesni dragulj Gorskog kotara, ali i cijele regije, Foto: Vladimir Franolić/TZ Kvarnera