Klimatske promjene jedan su od najozbiljnijih izazova s kojima se naš svijet suočava danas. Oluje i uragani, suše i poplave – naš planet ubrzano se mijenja. Svakodnevno smo svjedoci posljedica ekstremnih vremenskim neprilika koje se nepovoljno odražavaju na ljudske živote i okoliš.

Navedene promjene mogle bi u potpunosti promijeniti način na koji živimo. Dobra je vijest to da u EU-u i širom svijeta vlade, tvrtke i pojedinci ulažu napore kako bi smanjili njihove uzroke i prilagodili se promjenama koje donose.

Kako bi se smanjili utjecaji nepovoljnih učinaka klimatskih promjena po ljude, gospodarstvo i okoliš, uspostavljanje dugoročnih politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama nužnost je i obaveza. Stručnjaci su ti koji imaju ključnu ulogu u izradi strategija, alata i mehanizama prilagodbe koji se temelje na kvalitetno provedenim analizama ranjivosti i pripadajućim procjenama rizika.

Zbog već izraženog globalnog zatopljenja očekuje se i ubrzani porast razine mora. Podizanje morske razine je globalna pojava, a mareografi na području Sredozemnog mora bilježe je već od kraja 19. stoljeća. Negativne posljedice očituju se kroz često plavljenje tijekom visokih plima, zaslanjivanje slatkih voda, povećanu eroziju obala i štete na obalnoj infrastrukturi.

Rekordno visoke razine mora zabilježene na mareografu u Bakru posljednjih 20ak godina jasan su pokazatelj sve ubrzanijeg rasta razine mora. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se do kraja 21. st. očekuje rast razine mora od 62 +/- 14 cm, a što će imati značajne posljedice na obalama Primorsko-goranske županije čija je ukupna duljina preko 1.200 km.

Prostorno planiranje u funkciji prilagodbe klimatskim promjenama

Porast razine mora odvijat će se kroz duži vremenski period, što omogućuje pravovremeni pristup u planiranju prostora. Prilagodbe postojećih prostornih planova temeljit će se na novim saznanjima temeljenim na istraživanju obalnog područja.

Naime, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine daje veliku važnost prostornom planiranju u funkciji zaštite okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ Adam Butigan ističe važnost suradnje znanstvenih i javnih institucija u provođenju ovako složenih istraživanja koja zahtijevaju multidisciplinarnost u pristupu.

S aktivnostima za umanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na obalnom području Primorsko-goranske županije krenulo se unatrag par godina suradnjom Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Zajednički su izradili projekt istraživanja pod nazivom „Procjena ranjivosti obalnih naselja zbog klimatskih promjena i podizanja razine mora na području Primorsko-goranske županije“, koji je radi obuhvata i složenosti realiziran u dvije faze.

U prvoj fazi izrađena je Analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora, kojom je provedena primarna procjena ranjivosti čitavog obalnog područja PGŽ-a i razvijena metodologija analize obalne ranjivosti, prilagođena specifičnostima razvedene i geološki nehomogene obale istočnog Jadrana i PGŽ-a.

Obalna ranjivost definirana je uz pomoć standardno korištenog indeksa obalne ranjivosti (engl. coastal vulnerability index, CVI) koji se sastoji od više podindeksa: geološke građe, obalnog nagiba, djelovanja valova, plavljenja obale i povoljnog utjecaja žala.

Ispitana su i dva dodatna scenarija plavljenja kojima je u obzir uzet mogući porast morske razine od 60 i 120 cm. Izrađene su karte ranjivosti obala PGŽ-a za pojedine analizirane podindekse i zbirni indeks.

Rezultati provedenog istraživanja pokazali su izrazitu prostornu neujednačenost obalne ranjivosti Županije. Većina obale (67,4 %) niske je i veoma niske ranjivosti, dok je 13 % visoke i veoma visoke ranjivosti.

Prosječna ranjivost županije je relativno niska (2,02), ali izrazito zabrinjava ugroženost nekih područja, poput otoka Suska čija je cijela obala visoke i veoma visoke ranjivosti. Područja s najvišim vrijednostima indeksa ranjivosti su i uvale na otoku Rabu, zapadne strane otoka Vele i Male Srakane, a ranjivo je i područje grada Rijeke.

Iako su rezultati zbirnog CVI-ja pokazali da je manji dio obale PGŽ-a ugrožen, negativan utjecaj pojedinih razmatranih podindeksa ne smije se zanemariti. Čak 47,2 % obale određeno je visokom ili veoma visokom ranjivosti prema barem jednom od analiziranih podindeksa.

Zabrinjavajući je podatak da je četvrtina obale (24 %) PGŽ-a visoke i veoma visoke obalne ranjivosti u odnosu na podindeks obalno plavljenje.

Unatoč relativno niskoj ukupnoj ranjivosti na razini cijele Županije, veoma visoka i visoka ranjivost utvrđena je upravo u građevinskim područjima naselja (26,3 posto), odnosno od utvrđene veoma visoko i visoko ranjive obalne linije sva postojeća i planirana gradiva područja zahvaćaju gotovo 40 posto te linije.

Provedeno istraživanje ukazalo je na kompleksnost i dugotrajnost u dobivanju kvalitetnih rezultata istraživanja, kojemu je prethodilo utvrđivanje metodologije u skladu s karakteristikama istraživanog područja i podneblja. Metodološki je okvir moguće dodatno dopuniti, a time i unaprijediti, primjenom podloga povećane detaljnosti, koje trenutno ne postoje.

Konačno, analizom dobivenih rezultata utvrđene su moguće primjene u odnosu na zakonodavni okvir, prostorne planove strateške i provedbene razine te programe i mjere za obnovu/rekonstrukciju izgrađenih dijelova obalnog područja.

Ova znanstveno-stručna analiza ranjivosti Županije omogućila je lociranje najugroženijih područja koja je potrebno podrobnije analizirati na detaljnim podlogama za točniju procjenu ranjivosti.

Upravo su detaljnija istraživanja bila predmet druge faze projekta pod nazivom Analiza ugroženosti od obalnog plavljenja ranjivih naselja Primorsko-goranske županije, odabranih na temelju rezultata primarne procjene ranjivosti iz prve faze. Ovom fazom istraživanja detaljnije su analizirana četiri posebno ranjiva naselja: Cres, Rab, Punat i Volosko.

Navedenim istraživanjem koje se temeljilo na detaljnim podlogama visoke preciznosti (trodimenzionalni oblaci točaka) provedene su analize plavljenja za sadašnje stanje i više scenarija podizanja morske razine: definirane su površine i dubine plavljenja, te je simulirana propagacija poplavnih valova.

Izrađeni su 3D prikazi površina i dubina obalnog plavljenja za svaki analizirani scenarij te su prikazani pozitivni i negativni primjeri dosadašnjeg korištenja prostora odabranih naselja. Konačno, predložene su i mjere umanjenja negativnih posljedica podizanja razine mora, sve u cilju njihove implementacije u prostorno-plansku dokumentaciju.

Rezultati i predložene prostorno-planske smjernice kvalitetna su podloga koja će dionicima kao što su jedinice lokalnih samouprava, županijske lučke uprave omogućiti i olakšati pravovremeno djelovanje i intervencije u prostoru potrebne za umanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, istaknuo je ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje Adam Butigan.

Zbog specifičnosti obalnih naselja (razvedenost obale, gustoća izgradnje, prisutnost zaštićenih kulturnih dobara i slično), neophodan je pojedinačan pristup svakom ugroženom naselju, a sam postupak odlučivanja o mjerama zaštite i prilagodbe mora uključivati multidisciplinaran tim stručnjaka.