Prema podatcima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), specijalizirana agencija UN-a, posljednja tri mjeseca bila su najtoplija ikad zabilježena na Zemlji. Agencija UN-a, pozivajući se na podatke Europske službe za klimatske promjene Copernicus, nadalje je rekla da je kolovoz bio najtopliji mjesec u povijesti s “velikom razlikom” i drugi najtopliji mjesec nakon srpnja 2023.

U kolovozu su zabilježene i najveće globalne prosječne mjesečne temperature površine mora od 20,98 stupnjeva Celzija.

Globalni temperaturni rekordi

“Naš planet upravo je izdržao sezonu ključanja – najtoplije ljeto u povijesti. Klimatski slom je počeo”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Da Zemlja doživljava “klimatski slom”, rekao je čelnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, nakon što su podaci pokazali da su posljednja tri mjeseca bila najtoplija od početka sustavnih mjerenja 1940. godine.

“Globalni temperaturni rekordi nastavljaju se rušiti 2023., a najtopliji kolovoz slijedi nakon najtoplijeg srpnja i lipnja”, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske promjene EU-a Copernicus.

Prosječna temperatura u razdoblju od lipnja do kolovoza iznosila je 16,77 stupnjeva Celzijevih, 0,66 stupnjeva iznad prosjeka i znatno više od prethodnog rekorda od 16,48 stupnjeva postavljenog 2019. godine.

Glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas rekao je da je sjeverna hemisfera prošla “ljeto ekstrema”, posebno ukazujući na razorne šumske požare koji su spržili široke dijelove zemlje i naštetili zdravlju stanovništva.

Stiže još rekorda

“Na južnoj hemisferi opseg antarktičkog morskog leda bio je doslovno izvan granica, a globalna temperatura površine mora ponovno je dosegla novi rekord”, rekao je. Napomenuo je da se ove više temperature događaju “prije nego što vidimo puni utjecaj zagrijavanja fenomena El Nino”, za koji se očekuje da će povećati temperature u drugoj godini nakon što se razvije.

Istraživanje nevladine organizacije Climate Central, koje se odnosi na razdoblje od lipnja do kolovoza 2023., pokazalo je da su emisije stakleničkih plinova od početka industrijskog doba učinile vjerojatnijim toplinske valove koji su pogodili Aziju, Afriku, Europu i Sjevernu Ameriku.

U tom razdoblju, gotovo polovica svjetskog stanovništva, odnosno oko 3,8 milijardi ljudi, doživjela je najmanje 30 dana ekstremnih vrućina koje su pogoršale klimatske promjene.

“Gotovo nitko na planetu nije izbjegao utjecaj globalnog zagrijavanja u zadnja tri mjeseca”, rekao je Andrew Pershing, potpredsjednik za znanost te nevladine organizacije.

Otapanjem leda do drevnih virusa

Porastom temperatura stvara se posljedica na čitavu Zemlju pa se prošle godine ledena ploča veličine Rima ili površine poput Krka i Brača zajedno, potpuno urušila na istočnoj Antarktici u roku od nekoliko dana od rekordno visokih temperatura.

“Ledena ploča Glenzer Conger vjerojatno je bila tamo tisućama godina i nikada više neće biti tamo – rekao je Peter Neff, znanstvenik sa Sveučilišta Minnesota. Problem nije količina leda izgubljena u ovom urušavanju. To je zapravo zanemarivo. Više je problem u tome gdje se to dogodilo”, dodali su znanstvenici.

Više ih brine da prethodne pretpostavke o stabilnosti istočne Antarktike možda nisu točne što je važno jer, ako bi se voda smrznuta u istočnoj Antarktici otopila – a to je tisućljećima dug proces, ako ne i duži – to bi podiglo mora diljem svijeta za više od 50 metara.

Ali, nije problem samo u tome već i u činjenici da sante leda sadrže više od hranjivih tvari u svojim ledenim strukturama.

Ledenjački led može sadržavati drevne bakterijske i virusne mikrobe, uključujući čak i zakopane fekalne mikroorganizme. Ti će se mikrobi na kraju pojaviti na površini ledenjaka ili u santama leda gdje će ući u prirodne ekosustave i mogli bi predstavljati prijetnju ljudskom zdravlju.

Istraživanja su također identificirala razne druge zagađivače unutar ledenjaka poput čađe, nuklearnih padavina, potencijalno toksičnih elemenata kao što su arsen, živa i olovo, zagađivača na bazi dušika kao što su gnojiva i životinjski otpad te mikroplastiku i postojane organske onečišćivače kao što su pesticidi.