Piše: Nevenka Vlah, univ.mag.sanit.publ.
Odsjek za javnozdravstvene programe
Odjel za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ

Što se tiče djece, prema istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih iz 2018. godine (eng. Health Behvior in School-aged Children; HBSC) na postavljeno pitanje: „Koliko često pereš zube?“, 60,6 % dječaka i 71,1 % djevojčica u dobi od 11 godina odgovorilo je jednom dnevno, kao i 52,3 % dječaka i 77,1 % djevojčica u dobi od 13 godina te 53,7 % dječaka i 76,3 % djevojčica u dobi od 15 godina. Isto tako, prema zadnje dostupnim podatcima o stanju oralnog zdravlja djece, podatak iz 2013. godine kaže da je kod šestogodišnjaka svaki četvrti zub pokvaren (Kp indeks 4,10), a kod dvanaestogodišnjaka KEP indeks je 3,4 (podatak iz 2015./2016. godine). KEP indeks predstavlja zbroj karioznih, izvađenih (ekstrahiranih) i zapečaćenih („plombiranih“) zuba. Prema tim podatcima još smo daleko od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2020., čije preporuke u dokumentu Health21Policy za Europu, kažu da je poželjni KEP indeks za dvanaestogodišnjake ≤ 1,5, a 80 % šestogodišnjaka trebalo bi biti bez karijesa.

Sve ovo može se povezati s određenom „nebrigom“ društva, odnosno kreatora zdravstvene politike za oralno zdravlje, iako je dobro poznato kako zdravlje zubi ima vrlo važnu ulogu u održavanju cjelokupnog dobrog zdravlja. Upravo stoga i zbog svoje učestalosti, oralne su bolesti već osamdesetih godina 20. stoljeća prepoznate u cijelom svijetu kao veliki javnozdravstveni problem koji nepovoljno utječe na kvalitetu života i opće zdravstveno stanje pojedinca. Problemi i poteškoće u iskorjenjivanju bolesti zuba posljedica su složenih interakcija raznih čimbenika poput prehrambenih navika te socijalnih, kulturoloških i bioloških čimbenika. Isto tako, može se stvoriti krivi dojam kako su zdravi zubi i lijep osmijeh kakve viđamo na web portalima, televizijskim ekranima te raznim drugim tiskovinama, rezultat visoko sofisticirane stomatološke zaštite, posebno u današnje vrijeme vrlo razvijene estetske stomatologije. No, zapravo je riječ o dobro organiziranoj preventivnoj zaštiti, prvenstveno dobroj oralnoj higijeni. I upravo bi na tome trebalo biti težište cjelokupne stomatološke zaštite jer, osim estetske, treba neprestano naglašavati i zdravstvenu važnost brige o oralnom zdravlju. Ni jedna estetska stomatologija ne može nadomjestiti posljedice do kojih može dovesti nebriga o oralnom zdravlju koja je Hrvatsku posljednjih godina dovela do dna ljestvice prema pokazateljima oralnog zdravlja u Europi.

Počeci organizirane stomatološke skrbi

No, nije oduvijek bilo tako. Davne 1942. godine u Zagrebu, zaslugom dr. Andrije Štampara, otvorena je školska poliklinika u kojoj su se obavljali stomatološki zahvati. I u tom se razdoblju nastojalo, kroz osnivanje državnih poliklinika, pružiti što kvalitetniju skrb za očuvanje zdravlja zubi mladih te je to dalo temelje socijalno-higijenskom stomatološkom radu. Svi problemi nisu se mogli riješiti zbog siromaštva i rata, no ove štamparovske ideje i pokreti zasigurno su postali čvrsti temelji za kasniji razvoj sveobuhvatne i kvalitetne stomatološke službe kakva se razvila šezdesetih godina. Sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća na temelju određenih istraživanja, primijetila se relativno loša situacija vezana za karijese kod svih dobnih skupina te se odlučilo pristupiti jačim preventivnim mjerama pa se počinju provoditi preventivne mjere u vrtićima i školama koji su bili pod kontrolom dječjih stomatologa. Sve to rezultiralo je boljim oralnim zdravljem djece te su, prama dostupnim podacima SZO-a, vrijednosti KEP indeksa u Hrvatskoj kod 12-godišnjaka 1985. iznosile 6,5; 1990. 3,4, a 1991. 2,6.

Nažalost, sve dobro što se napravilo do 1991. godine, urušilo se novom reformom zdravstva 1994. godine kada je roditeljima dana mogućnost da izaberu liječnika dentalne medicine te je značaj specijalista dječje i preventivne stomatologije pao u drugi plan iako se do tada pokazalo kako je puno bolje da se o oralnom zdravlju djece brinu upravo ti specijalisti, prvenstveno kroz preventivnu djelatnost. Nažalost, dogodile su se negativne posljedice loših odluka i u današnje vrijeme dobrog poznavanje prirode bolesti i mogućih mjera prevencije zubni karijes je najraširenija bolest od koje boluje 90 % ljudi, a paradoks je tim veći što su u tom istom postotku moguće mjere prevencije.

U sklopu Programa osmišljena je edukativna interaktivna lutkarska predstava “Kako Pero pere zube”

Preventivni program „Unaprjeđenje oralnog zdravlja djece i mladih“

Problem je 2008. godine prepoznat od strane stručnjaka entuzijasta iz Primorsko-goranske županije te su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije u suradnji s Klinikom za dentalnu medicinu KBC Rijeka i Katedrom za dječju stomatologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci pokrenuli županijski preventivni program „Unaprjeđenje oralnog zdravlja djece i mladih.“ To je jedini preventivni Program u Republici Hrvatskoj koji se organizirano i kontinuirano provodi već dulji niz godina te se zahvaljujući istom sustavno vodi briga o oralnom zdravlju djece i mladih. Utječe se na podizanje svjesnosti roditelja i djece o važnosti održavanja pravilne oralne higijene od najranije dobi te redovnog odlaska liječniku dentalne medicine.

Programom su obuhvaćeni svi šestogodišnjaci i dvanaestogodišnjaci u PGŽ, a i u vrtićima su djeca uključena u različite promotivne i preventivne aktivnosti te se provodi četkanje zuba. Poseban naglasak brige o oralnom zdravlju stavljen je i na trudnice kao buduće majke, koje patronažne sestre educiraju o važnosti brige o zdravlju vlastitih zuba, ali i zdravlju zuba nerođenog djeteta, odnosno dojenčeta. U sklopu Programa tiskana je edukativna brošura „Za zdrav i lijep osmijeh“ namijenjena učenicima prvih razreda osnovne škole, zatim edukativni letak za roditelje predškolske djece kao i bojanka za djecu predškolske dobi „Moja zubić bojanka“ uz koju djeca u vrtiću na zanimljiv način uče o važnosti i načinima brige o oralnom zdravlju te letak namijenjen trudnicama koji svake godine patronažne sestre u PGŽ podijele trudnicama. Osmišljena je i interaktivna lutkarska predstava „Kako Pero pere zube“. Edukativna lutka „Pero“ ujedno je i model za demonstraciju pravilnog četkanja zubi te se djeci na interaktivan, zanimljiv i njima prihvatljiv način prezentira važnost brige o oralnom zdravlju i način pravilnog četkanja zubi, a djeca i osobno mogu isprobati četkanje na modelu.

U Program je uključeno više od 90 % vrtića, a do pandemije je 50 % djece vrtićkog uzrasta (od 3-6 godina) u PGŽ organizirano četkalo zube u vrtićima. Nakon pandemije postotak je pao na 25 %, no nadamo se da će se to promijeniti na bolje u narednim godinama. Svaki vrtić u kojem barem jedna odgojna grupa to čini, stječe pravo na dobivanje Certifikata za vrtić koji promiče oralno zdravlje i do danas je podijeljeno 46 certifikata. Od 2019. godine u Program su uključeni i pedijatri te su istim obuhvaćena i sva predškolska djeca, a ne samo ona koja pohađaju vrtiće. Cilj je da pedijatri koji brinu o zdravlju djeteta od rođenja, roditelje upute na obvezan prvi stomatološki pregled nakon nicanja prvih zuba u dobi od 6-12 mjeseci. Taj rani kontakt važan je jer se stvara prijateljski odnos s doktorom dentalne medicine kojemu se najčešće ide kada zub zaboli te takvi posjeti budu traumatični. Od kada smo uveli tu praksu primjećuje se značajniji porast broja djece u skrbi djelatnosti zaštite usta i zubi u dobi od 0-6 godina. Svake se godine obilježava Svjetski i Europski dan oralnog zdravlja kojim se javnosti odašilje poruka da je rana prevencija karijesa i parodontalnih bolesti najbolji oblik liječenja, a rano promicanje zdravih stilova života najbolja i najisplativija investicija za zdravlje.

Rezultati provođenja Programa

Do sada je, zahvaljujući Programu, pregledano 50152 djece u PGŽ. Odaziv šestogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka kroz sve godine provođenja programa je 80 %. Kod svih pokazatelja oralnog zdravlja se primjećuje pozitivan pomak. Kp/KEP indeks se smanjio s 4,7 na 3,07 kod šestogodišnjaka te s 2,5 na 1,43 kod dvanaestogodišnjaka. Što se tiče dvanaestogodišnjaka u okvirima smo preporuka SZO (1,5) dok prema našim podatcima 36 % šestogodišnjaka ima sve zdrave zube, a preporuka SZO je 80 % i tu je velik prostor za napredak.

Možemo zaključiti da se u Primorsko-goranskoj županiji djeca zdravo i sretno smiju te to ohrabruje da nastavimo dalje, jer tako gradimo dobar temelj za zdravo tijelo i duh. No, osobito smo ponosni na činjenicu da je ovaj Program poslužio kao temelj pokretanja nacionalnog programa 2016. godine te smo doprinijeli u promjeni nacionalne politike. Isto tako, možemo se pohvaliti činjenicom da smo u brizi za oralno zdravlje djelom uspjeli utjecati na ponovni zaokret prema preventivi, jer kako je nepoznati autor napisao „Preventiva je prvi korak ka zdravlju“ i opće je poznato kako je ulaganje u preventivu puno isplativije od kurative.