Prirodna baština našega kraja naziv je i sadržaj kalendara za 2023. godinu koji će 6. prosinca ove godine izaći u Novom listu kao tradicionalan dar čitateljima na blagdan svetog Nikole. Kalendar koji naglašava naša prirodna bogatstva, a koji će krasiti trinaest fotografija zabilježenih u našim nacionalnim parkovima i park-šumama te zaštićenim prirodnim područjima.

Prekrasne vizure Nacionalnog parka Plitvička jezera i Nacionalnog parka Risnjak, kao i Park-šuma Komrčar na Rabu, Čikat na Lošinju i Mala luka na Krku, uz otok Prvić, goranski Kamačnik, Zeleni vir i rijeku Kupu, Grobničke Alpe, ali i područja ornitoloških rezervata na Krku i Cresu, Diviška i Mali bok, nepresušna su inspiracija vrijedna divljenja svakog posjetitelja, a krajobrazni detalji kojima obiluju poslužile su kao motivi fotografija koje smo zaprimili.

Čitatelji odabrali fotografije

Naime, odabiru konačnih trinaest fotografija za kalendar prethodio je fotografski natječaj na koji je pristiglo gotovo 600 amaterskih i profesionalnih fotografija. Nakon pregleda i ocjene stručne komisije, izdvojene 24 fotografije postupno su objavljivane u dnevnom tisku i na portalu Novog lista, a čitatelji su svojim glasovima mogli odabrati one prizore koje bi voljeli vidjeti na stranicama kalendara u 2023. godini.

Važno je spomenuti da je kalendar nastao u sklopu velikog godišnjeg promoprojekta Zajedno čiji je cilj bio ukazati na probleme u zaštiti okoliša. Prikazujući upravo prirodne ljepote našega kraja namjera je bila osvijestiti javnost i čitatelje o važnosti očuvanja bogatstva kojim se dičimo te ih potaknuti na aktivno sudjelovanje.

– Primorsko-goranska županije jedna je od najbogatijih regija po pitanju biološke raznolikosti, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi. Iznimna biološka raznolikost dokazuje se i u tome da imamo preko trideset zaštićenih područja u kategorijama nacionalne zaštite, a veliki dio područja, odnosno 75 posto kopnenog dijela županije i 16 posto mora, uključen je u europsku ekološku mrežu Natura 2000 koja se bazira na zaštiti određenih ciljnih vrsta i staništa od značaja za Europsku uniju – riječi su to Marka Modrića, glavnog čuvara prirode županijske Javne ustanove Priroda koji je u pripremi kalendara sudjelovao kao član stručne komisije. Poznati slogan naše županije, Zeleno i plavo, ocrtava pravo bogatstvo prirode, rekao je Modrić, i to zeleni dio bujnih šuma Gorskoga kotara koje se preko Primorja spuštaju do kvarnerskih otoka i modrog mora.

Od otočnih do goranskih šuma

Svi naši otoci su specifični, obiluju biljnim vrstama i endemima, prirodnim i kulturnim krajobrazima koje su svojim djelovanjem oblikovale ljudska ruka i snaga prirode, naglašava Modrić. Na odabranim fotografijama tako se mogu naći zaštićena područja park-šuma, Čikat na Lošinju i Komrčar na Rabu, poznate zelene oaze otoka nastale pošumljavanjem 1880-ih godina, ali i creski krajobraz otočnih litica i uvala Mali bok u kojem počiva početak creskog ornitološkog rezervata poznatog po bjeloglavim supovima. Među značajnim prirodnim i atraktivnim krajobrazima nalazi se i lokva Diviška na Krku, prava oaza biološke raznolikosti te je dio ornitološkog rezervata Kuntrep koji se proteže od rta Glavine do uvale Male luke, čije se vizure također prikazuju na jednoj od fotografija. Važno zaštićeno područje čini i otok Prvić, najveći nenaseljeni otok u Hrvatskoj te ornitološko-botanički rezervat čiji je krajobraz oblikovala bura, a bogat je flornim endemima koje tu nalaze svoje stanište te u kojem se gnijezde brojne vrste. Uz navedeno, čitatelje je svojom vizurom osvojila i fotografija na kojoj su prikazane Grobničke Alpe, popularan naziv za primorski niz vrhova planine Obruč koji impresivno izgledaju zimi kada ih zabijeli snijeg.

Osim otoka, ogromnu vrijednost po pitanju prirodnih zaštićenih područja ima Gorski kotar sa svojim miješanim bukovo jelovim šumama i vrhuncima koji idu iznad 1.500 metara nadmorske visine. Od zaštićenih područja fotografije kalendara ilustriraju detalje snimljene u Nacionalnom parku Risnjak, zatim zaštićeno područje Zeleni vir koji zajedno s Vražjim prolazom i kanjonom Kamačnik čini značajno krajobrazno područje koje plijeni pažnju posjetitelja. Teško je govoriti o Gorskome kotaru, a ne spomenuti krške rijeke poput Kupe koja je bogata ribljim vrstama te ostalim biljnim i životinjskim vrstama koje uz nju obitavaju, kazao je Modrić dodajući da je Kupa prekrasna u svakom godišnjem dobu, ali najljepše prizore pruža u jesen.

– U konačnici, naša se županija zaista može dičiti svojom prirodnom baštinom, a osim domaćeg stanovništva, prirodna bogatstva cijene i brojni turisti i posjetitelji koji dolaze uživati u svim blagodatima naših zaštićenih područja i ostalih dijelova prirode koji u svako doba godine mogu ponuditi predivne vizure koje oduzimaju dah, zaključio je Marko Modrić.