Let’s do it Croatia!

SVJETSKI DAN ČIŠĆENJA Srce akcije su volonteri bez kojih ona nije moguća

Aleksandra Kućel Ilić

Zelena čistka donosi pozitivne promjene

Zelena čistka donosi pozitivne promjene

Više od 400.000 volontera iz svih dijelova Hrvatske u proteklih 11 godina odvojilo je vrijeme, energiju, a ponekad i financije očistivši iz okoliša više od 40.000 tona otpada

Zelena čistka – Let’s do it Croatia! je okolišno-volonterska kampanja u Hrvatskoj koja za svoj cilj ima potaknuti svijest o problemu onečišćenja, motivirati ljude na djelovanje i potaknuti promjene u načinu razmišljanja i ponašanja prema okolišu. Kulminacija kampanje je jednodnevna akcija čišćenja divljih odlagališta otpada na područje cijele Hrvatske.


Što se događalo od prvih početaka prije 12 godina do današnjih rezultata, ispričala je Helena Traub, voditeljica projekata u opatijskoj Udruzi Žmergo.


– Prva akcija Let’s do it! održana je u Estoniji 2008. godine kada je 50.000 volontera u jednom danu, u samo pet sati očistilo 10.000 tona otpada iz okoliša. Za usporedbu, u normalnim okolnostima državi bi za to bile potrebne tri godine i više od 22 milijuna eura povezanih troškova.


Nakon velikog uspjeha u svojoj zemlji, Estonci su 2012. pozvali svijet da se pridruži njihovom modelu, a prvo okupljanje volontera na globalnoj razini nije prošlo bez Hrvatske. Bili smo među prvima koji su prepoznali značaj takve akcije i odazvali se pozivu. Jer zašto ne! To je baš ono što nam treba.


Tim stavom i razmišljanjem iz podrumskih 17 »kvadrata« Udruga Žmergo odlučila je pokrenuti Zelenu čistku i postati dio svjetskog pokreta. Suradnja Udruge Žmergo sa slovenskim kolegama iz udruge Ekologi brez meja, koji su ovu akciju proveli 2010. godine u Sloveniji te motivirali 270.000 volontera da počiste 15.000 tona otpada, inspirirala je i nas te smo ovu pozitivnu i korisnu inicijativu predstavili hrvatskoj javnosti, kaže Traub.



Tone i tone prikupljenog otpada

Čišće i zelenije sutra


Svi lokalni napori povezani za čišće i zelenije sutra dio su globalne akcije World Cleanup Day u kojoj sudjeluje više od 180 zemalja i milijuni vrijednih volontera koji za cilj imaju svijet bez otpada.


– World Cleanup Day (WCD) platforma je za nevjerojatna postignuća svih nas zajedno. Svake treće subote u rujnu milijuni ljudi diljem svijeta izlaze na ulice, plaže, parkove i šume kako bi sudjelovali u masovnom čišćenju. Ljepota leži u suradnji, izgradnji mostova među različitim zajednicama i uključivanju svih segmenata društva – od građana, obrazovnih institucija, privatnog sektora pa sve do institucija, svi ujedinjeni u ostvarenju zajedničkog cilja.


Ambiciozna formula »jedna zemlja, jedan dan« u zadnjih 5 godina više od 60 milijuna volontera, a Hrvatska svake godine daje svoj obol ovoj svjetskoj akciji putem Zelene čistke. Ako želimo kvalitetan život, promjena obrazaca ponašanja je neminovna, te stoga WCD pokret nikada nije bio samo usmjeren na čišćenju otpada iz okoliša. Cilj ovog pokreta je u podizanju globalne svijesti i provođenju trajnih koraka za zaustavljanje globalne »epidemije« otpada – rekla je Helena Traub.


Buđenje svijesti o stvaranju i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje, koja je naše zajedničko dobro, prvi je korak na tom putu. Svijest o zaštiti okoliša nikada nije bila važnija nego danas. Svi trebamo biti ujedinjeni u ostvarenju zajedničkog cilja – čistog okoliša za svakog od nas, poručuju iz Udruge Žmergo u Opatiji na čelu s predsjednicom Dijanom Kovačić.


– U Hrvatskoj svaki pojedinac proizvede nešto manje od 500 kilograma otpada godišnje. Mnogo je to otpada. No, nažalost, velike količine tog otpada završe u okolišu. Sustav gospodarenja otpadom je potrebno unaprijediti, ali zapravo nitko ne može sam počistiti toliko koliko se baca u okoliš. Pojedinci koji odbacuju otpad i onečišćuju, ako ih ne zaustavimo, zapravo nam stvaraju troškove koje plaćamo iz našeg vlastitog džepa – naglasila je Traub.


Divlja odlagališta predstavljaju ozbiljan ekološki problem širom svijeta. Ova nelegalna praksa odlaganja otpada na neodgovarajućim mjestima predstavlja prijetnju okolišu, zdravlju ljudi i biološkoj raznolikosti. Ovaj otpad može uključivati ​​sve, od kućnog smeća i građevinskog otpada do elektroničkog otpada i opasnih kemikalija.


Divlja odlagališta često nastaju na zapuštenim zemljištima, divljim područjima, rubovima cesta ili čak u rijekama i morima. Zbrinjavanje divljih odlagališta skup je i zahtjevan posao pa jednodnevne akcija čišćenja putem Zelene čistke pridonose upravo rješavanju tog problema.



Sve za čisti okoliš – čisti okoliš za sve; UDRUGA ŽMERGO

Zajednički problem


Kako navode iz Žmerga, s porastom industrijalizacije i potrošnje resursa, planet Zemlja suočava se s ozbiljnim izazovima u vezi s onečišćenjem zraka, voda i tla. U toj borbi za očuvanje okoliša koncept »Zero Waste« ili »nula« otpada s ciljem koji se odnosi na minimiziranje količine otpada koju pojedinac, zajednica ili tvrtka proizvode izuzetno je važan.


Osnovna ideja je smanjiti otpad koji završava na odlagalištima i spalionici te promicati održive prakse za upravljanje otpadom.


– Otpad je najveći okolišni problem u Hrvatskoj i Zelena čistka može pripomoći, ali zasigurno ne riješiti zajednički problem. Jednom kada stvorimo otpad, on ne nestaje. Odvajanje otpada je izuzetno važno kako bi, barem donekle, smanjili korištenje novih prirodnih resursa.


Zašto je to važno, možda nam najbolje kazuje mjerenje Dana ekološkog duga, datuma kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Hrvatska je u ekološki dug ove godine ušla 29. svibnja, kao i prošle godine, a svijet 2. kolovoza, najranije otkako se rade mjerenja.


Nažalost Hrvatska trenutno troši resurse 2,2 planeta. Ako odvajamo otpad, a cijeli sustav ne funkcionira, nismo postigli ništa. Ako otpad koji stvaramo, ostavljamo na mjestima koja nisu primjerena, mi direktno utječemo na naše zdravlje i kvalitetu života. Uvriježeno je mišljenje da je moć u drugima, u institucijama, u državi, ali to smo mi, ljudi.


Samo aktivnim sudjelovanjem svakog pojedinca u procesu rješavanja problema otpada možemo promijeniti situaciju u kojoj se nalazimo. Svojim radom, znanjem i vještinama volonteri postaju predvodnici promjene, ali i kompletnije i kompetentnije osobe koje doprinose društvu. Svaka akcija ima i svoju reakciju pa im se njihovo ulaganje mnogostruko vraća.


Zakoni mogu biti dobri ili loši, ali mi ih možemo promijeniti. No, još važnije od zakona je naše osobno ponašanje. Ne možemo i ne trebamo očekivati od države da očisti ili popravi onoliko koliko mi zaprljamo ili koliko dozvolimo drugima da to čine – istaknula je Traub.



UDRUGA ŽMERGO

Prva čistka


Prisjetila se prve Zelene čistke, ali i pandemijskih vremena.


– U prvoj Zelenoj čistki 2012. godine sudjelovalo je 41.558 građana iz 161 grada i općine, iz svih županija Hrvatske, u najvećoj akciji ikada provedenoj na ovim prostorima, koji su u jednodnevnoj petosatnoj akciji očistili 3.746 tona otpada sa 729 divljih odlagališta diljem Lijepe Naše.


Zelena čistka je akcija svih i u njoj sudjeluju izviđači, ronioci, planinari, pripadnici oružanih snaga, HGSS, odgojno-obrazovne ustanove, predsjednik, premijer, svi su dali svoj doprinos kako bi učinili našu zemlju čišćom i ljepšom za život, kako bi i dalje imali čistu vodu, čist zrak, zemlju, šume, planine, jer bez toga nema budućnosti kakvu želimo. Srce Zelene čistke su upravo aktivni građani, volonteri bez kojih ona nije moguća.


Više od 400.000 volontera iz svih dijelova Hrvatske u proteklih 11 godina odvojilo je svoje vrijeme, energiju, a ponekad i financije očistivši iz okoliša više od 40.000 tona otpada! – zaključila je Helena Traub iz opatijske Udruge Žmergo.


Po njezinim riječima, Zelena čistka je primjer kako zajedničko djelovanje može imati pozitivan utjecaj na okoliš i potaknuti promjene u društvu. Svaka mala gesta može pridonijeti većem cilju očuvanja našeg predivnog planeta za buduće generacije.


– Na tom valu pozitive, Zelena čistka se uspješno nastavlja te nas očekuje akcija 16. rujna ove godine u sklopu globalne akcije World Cleanup Day u društvu 180 zemalja svijeta. Provjerite gdje se organiziraju na našem području akcije i pridružite nam se – pozvala je Helena Traub.


Digitalna čistka

Ni globalna pandemija nije zaustavila Zelenu čistku, nadogradili smo je Digitalnom čistkom. Termin »digitalna čistka« odnosi se na proces uklanjanja nepotrebnih ili zastarjelih digitalnih podataka, datoteka i informacija kako bi se oslobodio prostor na digitalnim uređajima ili u digitalnom okruženju.


Ovo je slično konceptu čišćenja fizičkog prostora od nepotrebnih predmeta, ali se odnosi na digitalne resurse. Svake godine internet i njegovi povezani sustavi proizvedu 900 milijuna tona CO2, što je više od godišnje proizvodnje cijele Njemačke.


Neke studije procjenjuju da će za deset godina internetska mreža potrošiti 20% ukupne svjetske energije, odnosno da će do 2025. godine spremišta podataka koristiti petinu sve proizvedene energije i time postati jedan od najvećih onečišćivača. Već sada, emisije CO2 povezane s internetom veće su od emisija svjetske zrakoplovne industrije. Stoga čišćenjem digitalnog otpada uvelike postajemo zeleno odgovorni, kaže Trub.