PIŠU: mr. Vedrana Jurčević Podobnik, dipl. sanit. ing., voditeljica Odsjeka za upravljanje higijensko-epidemiološkim rizicima i izv. prof. dr. sc. Darija Vukić Lušić, dipl. sanit. ing., voditeljica Odsjeka za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša

Epidemije često počinju iz vodoopskrbnih sustava zgrade, udisanjem zagađenih kapljica vode koje se rasprše iz glave tuša, magle, hidromasažne kade ili tornjeva za hlađenje vode za klimatizaciju.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u američkom hotelu, u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici, sudionici skupa. Od teške upale pluća oboljela je 221 osoba, a 34 su umrle. Danas je poznata najmanje 61 vrsta Legionella, od kojih brojne mogu izazvati bolest kod ljudi. Uzrokuje dvije glavne bolesti: legionarsku bolest – tešku upalu pluća s inkubacijom od 2 do 10 dana, koja ima simptome poput glavobolje, bolova u mišićima, zimice, visoke temperature, suhog kašlja, otežanog disanja, dijareje i neuroloških problema te Pontijačku groznicu – kratkotrajnu bolest sličnu gripi koja ne zahtijeva terapiju.

Prenosi se najčešće putem aerosola (sitnih kapljica u zraku), a čimbenici rizika uključuju stariju dob, oslabljen imunološki sustav, kronične plućne bolesti, pušenje, alkoholizam i muški spol. U općoj populaciji obolijeva 0,1-5 % izloženih osoba, dok smrtnost iznosi 10-15 %, a viša je kod imunokompromitiranih osoba.

Legionella se nalazi i u prirodnim vodenim resursima, međutim uvjeti prisutni u umjetnim vodenim sustavima potiču njen rast do koncentracija opasnih za zdravlje, poput temperature vode od 32-42 °C, suživota s drugim mikroorganizmima i formiranja biofilma. Zlatnim standardom u određivanju Legionella spp. smatra se kultivacijska metoda, koja međutim traje i 10 dana. Dok u prirodi raste u negostoljubivim sredinama, u laboratorijskim uvjetima njen uzgoj je zahtjevan te je potrebno koristiti posebno prilagođene hranjive podloge.

Nadzor nad legionelozama u Europi provodi Europska mreža za nadzor legionarske bolesti (ELDSNet) pod koordinacijom Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC, Stockholm). Ako se u pojedinom turističkom smještaju potvrdi nalaz legionele te se nakon korekcijskih radnji ne dobije zadovoljavajući rezultat, ECDC na svojim mrežnim stranicama objavljuje imena tih smještaja.

NZZJZ PGŽ-a u svjetskom vrhu

Laboratorij Odjela za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZZJZ PGŽ) sudjeluje u ELITE programu za evaluaciju tehnika izolacije Legionella, koji organizira Državni laboratorij za higijenu u Wisconsinu. U ovom postupku laboratoriji dva puta godišnje ispituju panel uzoraka te prijavljuju dobivene rezultate, a laboratoriji koji uspješno odrede prisutnost i vrste Legionella dobivaju certifikat od CDC-a. Trenutno je naš laboratorij jedan od 150 laboratorija u svijetu, a jedini u Europi koji posjeduje certifikat ELITE programa za dokazivanje Legionella spp. u vodi metodom kultivacije. Uspješnost u provedbi ovih postupaka ukazuje na visoku razinu točnosti i preciznosti rezultata, što povećava mogućnost detaljnije identifikacije ove bakterije. Ulaganje u napredne tehnike i kontinuiran profesionalni razvoj temelj su za izgradnju povjerenja u rad laboratorija.

Novi zakonodavni okviri

Odjel za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti prati i proučava epidemiološke čimbenike bolesti te prema epidemiološkoj indikaciji provodi potrebne intervencije u populaciji i okolišu radi suzbijanja rizika od zaraznih, masovnih i teških bolesti s epidemijskim potencijalom. Voda je neophodna za održavanje života, a sigurna, kvalitetna i količinom dostupna vodoopskrba predstavlja prioritet u osiguranju visoke razine životnih i gospodarskih standarda. U tom kontekstu iznimno nam je važno pratiti i evaluirati mjere za osiguranje sigurnosti vode za ljudsku potrošnju u dijelu naše nadležnosti te savjetima prioritetnim objektima olakšati provedbu njihovih obveza.

Novi zakonodavni okvir pruža cjeloviti pristup u vodoopskrbi kako bi se rizici za sigurnost vode za ljudsku potrošnju eliminirali ili smanjili na najmanju moguću mjeru. Najznačajnija izmjena zakonodavstva u dijelu osiguranja sigurnosti vode za ljudsku potrošnju ogleda se u obvezi uspostave sustavnog pristupa sigurnosti vode za ljudsku potrošnju utemeljenog na procjeni rizika. Nova paradigma u osiguranju sigurnosti vode kojom vlasnici prioritetnih objekata trebaju uspostaviti sustav samokontrole kućne vodoopskrbne mreže ima za cilj potrošačima osigurati sigurnu vodu za ljudsku potrošnju.

Obveze prioritetnih objekta

Prioritetni objekti su veliki objekti koji nisu kućanstva, s brojnim korisnicima potencijalno izloženima rizicima povezanima s vodom, osobito veliki objekti za javnu upotrebu, i to: bolnice, lječilišta, škole i ostale obrazovne ustanove, vrtići, objekti u kojima se obavlja djelatnost socijalne skrbi za korisnike na smještaju, sportske dvorane, objekti iz skupina ‘hoteli’ i ‘kampovi’, učenički i studentski domovi, trgovački centri, kaznene ustanove i vojarne.

Vlasnici prioritetnih objekata obvezni su uspostaviti, provoditi i održavati sustave i postupke samokontrole kroz procjenu rizika kućne vodoopskrbne mreže objekata u kojima obavljaju svoje poslovanje te provoditi preventivne i korektivne mjere kako je propisano zakonom, pri čemu je obvezan dio dokumentacije elaborat procjene rizika kućne vodoopskrbne mreže prioritetnog objekta, koji uključuje sve planove i evidencije. Rok za usklađivanje s ovim zakonskim zahtjevom je 31. prosinca 2025. godine, međutim dosta je aktivnosti koje je potrebno provesti u cilju izrade ovog elaborata, stoga apeliramo na prioritetne objekte da što prije krenu u provedbu postupka procjene rizika.

Monitoring vodoopskrbne mreže

Uz izradu elaborata procjene rizika kućne vodoopskrbne mreže svaki prioritetni objekt mora provoditi monitoring parametara kućne vodoopskrbne mreže. Pravilnikom o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika detaljno je definiran način kontrole parametara kućne vodoopskrbne mreže prioritetnih objekta i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja, odnosno definirana je i učestalost te najmanji broj uzoraka za potrebe monitoringa kućne vodoopskrbne mreže koji obuhvaća parametre olovo i Legionella spp.

NZZJZ PGŽ-a aktivno sudjeluje u stručnoj pomoći u obvezi prioritetnih objekata za uspostavom, provedbom i održavanjem sustava i postupaka samokontrole kroz procjenu rizika kućne vodoopskrbne mreže. Uz preventivne stručne savjete NZZJZ PGŽ-a sudjeluje i u provedbi korektivnih mjera kako bi se zdravstveni rizici koji mogu proizaći iz kućne vodoopskrbne mreže eliminirali i/ili sveli na najmanju moguću mjeru. Kao i do sada, osim redovnih poslova na kojima uspješno surađujemo uvijek nastojimo na nove zahtjeve pravovremeno odgovoriti i olakšati subjektima njihovu uspostavu.

Infobox (Okvir):

Za izradu plana rizika i ispitivanje vode za ljudsku potrošnju na parametre Legionella i olovo obratite se Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a koji trenutno u Europi jedini posjeduje Certifikat ELITE programa o sposobnosti dokazivanja Legionella u vodi metodom kultivacije čime naši stručnjaci dokazuju svoje vrhunske sposobnosti i konkurentnost na svjetskoj razini.