Madrid kao prijestolnica Španjolske caruje još od sredine 16. stoljeća. U to doba bio je okružen šumama koje su ga štitile od ledenih vjetrova zimi i nesnosne vrućine ljeti, no s porastom broja stanovnika i sve većom potrebom za širenjem gradskog teritorija, ali i osiguravanjem dovoljne količine ogrjeva, šume su polako počele nestajati te je Madrid ostao prepušten (ne)milosti klimatskih promjena, koje su s vremenom postajale sve oštrije.

Danas je jedno od najvećih europskih kulturno-umjetničkih središta, no ako na čas to ostavimo po strani i sagledamo ga kroz prizmu tipičnog velegradskog arhetipa, dolazimo do surove činjenice kako je pred nišanom klimatskih promjena Madrid prvi među jednakima.

Kada se u tu formulu pridoda zagađenje kao nužan nusprodukt modernog doba, prijestolnica nije imala druge nego se suočiti sa surovom realnošću: kako će izgledati budućnost?

Zelena vizija

U pokušaju rješavanja te problematike madridski urbanisti osmislili su projekt koji će biti od velike koristi kako građanima, tako i prirodi – El Bosque Metropolitano de Madrid (Madridska metropolitanska šuma). Radi se, riječima madridskog vijećnika za okoliš i urbani razvoj Mariana Fuentesa, o jednoj od najambicioznijih zelenih inicijativa u čitavoj Europi, projektu kroz koji će se Madridu podariti nova ‘zelena pluća’ na način da ga se, slikovito rečeno, opojasa šumom.

Cilj projekta je sadnja 75 kilometara duge šume koja će okružiti perimetar samog grada, a za potrebe tog grandioznog pothvata u planu je posaditi oko 1,5 milijuna autohtonih vrsta stabala. Uz šumu, u vidu su i parkovi, mostovi i mjesta za rekreaciju, kao i spajanje šumskog pojasa s postojećim zelenim površinama.

Sama ideja o metropolitanskoj šumi pojavila se 2019. kao reakcija na klimatske promjene koje su se počele manifestirati kao sve učestaliji i snažniji toplinski udari.

Problematika oko zagađenja i osjetnih posljedica klimatskih promjena nastavila je biti aktualna i u jeku pandemije, kada su glasniji postali i sami građani.

Tada je postalo jasno da je poduzeti rapidne mjere prioritet, te je ovo važno pitanje okupilo sve političke stranke vijeća, što je rezultiralo da je zajedničkim snagama sastavljen sporazum koji se ponajviše orijentirao na važnost rješavanja ovog velikog problema umjesto sakupljanja političkih poena.

Silvia Villacañas, glavna direktorica strateškog planiranja u gradskom vijeću Madrida, istaknula je da je usporavanje klimatskih promjena postalo glavna briga svih političkih stranaka i na svim razinama javne uprave. Ta gotovo endemska suradnja političkih stranaka dodatno ilustrira važnost promptnog pristupa rješavanju problematike zagađenja.

Gubitak bioraznolikosti

Nepokolebiva činjenica je da je čitava Španjolska također pretrpjela velik gubitak bioraznolikosti. S jedne strane za to su krivac prioriteti koji su u prošlosti bili drukčiji. Grad se širio naočigled, a potreba za stambenim i poslovnim prostorima neprestano je rasla. To je posljedično ugrozilo prirodu i okoliš, kao i staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. S druge strane, zub klimatskih promjena učinio je svoje.

Danas se strana medalje mijenja, te je motivacija bitno drukčija, istaknula je Villacañas. Zamjenica gradonačelnika Madrida Begoña Villacís također je iskazala važnost projekta: »Povijesno gledano, gradovi su rasli nauštrb okoliša. Sada smo došli do spoznaje da urbani razvoj može ići ruku pod ruku s prirodom«.

Ideja je da u suvremenom dobu grad raste zajedno s okolišem, bez međusobnog poništavanja, stajalište je mnogih sada kada je »pet do dvanaest«.

Metropolitanska šuma iskristalizirala se kao vizija urbanista i ostalih iza ovog velikog projekta koja seže u punoljetnu budućnost, koliko će otprilike biti potrebno da novozasađene mladice postanu zrela stabla.

Kada se to ostvari, procjenjuje se da će madridska šuma biti u mogućnosti apsorbirati stotine tisuća tona ugljičnog dioksida godišnje! To će imati dalekosežne pozitivne posljedice kako na kvalitetu zraka, tako i samog urbanog života građana, ali i ostalih stanovnika prirode.

Današnje stanje

Projekt pokrenut 2020., službeno započet 2021., a čiji će konkretan rezultat biti vidljiv oko 2040., koštat će 1,4 milijarde eura.

U tu cifru ulazi kupnja zemljišta, troškovi pošumljavanja, stvaranje ekokoridora te brojna oprema, no državne i gradske vlasti, kao i građani, hrane se vizijom kako će čitav projekt dugoročno pridonijeti ekološkoj restauraciji samoga grada, stvaranju novih i boljih javnih prostora i površina te u konačnici dobrobiti Madrileñosa (građana i građanki Madrida) i prirode.

Planovi za projekt odobreni su za sveukupno pet parcela na kojima će se prostirati, a kao polazna točka i ‘nulti kilometar’ Metropolitanske šume odabrano je područje Cerro Almodóvar, jedno od ekološki najdegradiranijih i najtoplijih točaka u Madridu.

Taj je prostor, osim važnog arheološkog nalazišta, svojedobno bio i jedno od najvećih svjetskih nalazišta sepiolita. S vremenom je postao 20 tisuća četvornih metara odlagališta, te je upravo zbog toga postao početni fokus velike ekološke inicijative i urbanog pomlađivanja.

Aktualno stanje, nekoliko godina od početka samog projekta, jest takvo da je dio šumskog područja u blizini Cerro Almodóvara dobilo nadimak »groblje drveća«, budući da je samo petina nedavno zasađenih mladica preživjela sušne sezone.

Neki bi to nazvali poetskom pravdom, odnosno pokazateljem kako i uz najbolje, ‘najzelenije’ i hvalevrijedne ideje projekata i pothvata za smanjenjem zagađenja i očuvanjem okoliša klimatske promjene nisu nešto što se može riješiti preko noći, a što dulje čekamo, veći će napori biti potrebni za ublažavanje njihovih učinaka, a kamoli tek za rješavanje problema.