PROGRAMSKI CILJEVI

Povezat ću i pokrenuti Rijeku

Naš program nastoji se dotaknuti svih polja gradskog života: i gospodarstva, i prometa, i obrazovanja i kulture i sporta, ali zamisli o tome grupira u četiri strateška programska cilja: POvezati grad, POkrenuti grad, POzeleniti grad i POmladiti grad.

1. POVEZATI GRAD


Povezivanje“ podrazumijeva i bolje prometno povezivanje i bolje povezivanje s odgovarajućim tijelima i strukturama izvan i unutar grada.


Povezivanje građana preduvjet je promjene političke klime. Naša je zajednica, zbog postojećih modela političkog djelovanja, temeljenih na podjelama i isključivanju, potpuno izgubila sposobnost razvoja. Grad i zajednica, stoga, trebaju energiju koja će moći svladati prisutnu onesposobljenost zajednice za promjene i razvojne iskorake. Ta se energija nalazi u ljudima, koje je potrebno povezati i motivirati. Stoga će temeljna vrijednost i polazište naših politika biti vraćanje povjerenja prema svim članovima zajednice te poštivanje svakog pojedinca, njegovih osobnih postignuća i doprinosa zajednici, neovisno o političkom ili bilo kojem drugom opredjeljenju. Jedino se intenzivnim razvijanjem kulture poštivanja i povjerenja može okupiti kritična masa, koja može stvoriti energiju potrebnu za revitalizaciju grada.


Razvijat ćemo digitalne mreže i alate, kojima će građanima biti dostupnije informacije i usluge gradskih institucija i komunalnih društava, a uključivat ćemo i poticati građane i na proaktivnost u mjesnim odborima. Osnivanjem savjeta i partnerskih vijeća građana uključivat ćemo građane u procese donošenja odluka, a suradnjom s organizacijama civilnog društva i povezivanjem s Riječanima izvan Rijeke, postići ćemo široku društvenu povezanost za razvoj našega grada.


Povezivanje grada sa širom zajednicom preduvjet je za daljnji gospodarski razvoja grada. Povezivanjem s gradovima i općinama riječkog prstena, kao i svim drugim jedinicama lokalne samouprave i institucijama na području Primorsko-goranske županije, postiže se veća sinergija u planiranju, provedbi i financiranju zajedničkih projekata. Povezivanjem s Vladom Republike Hrvatske i nacionalnim institucijama osigurava se uvrštavanje razvojnih projekata grada u nacionalne strateške i operativne prioritete, čime rastu izgledi za financiranje projekata sredstvima EU. Društvena povezanost grada s ostalim dijelovima Hrvatske, Europe i svijeta, preduvjet je reafirmacije Rijeke, kao međunarodno relevantnog grada, otvorenog svima koji u njemu žele ostvariti životne i poslovne planove.


Na planu unutarnje urbane mobilnosti, razvojem i modernizacijom javnog gradskog prijevoza učinit ćemo javni gradski prijevoz efikasnijim i dostupnijim, a time i jeftinijim svim korisnicima i tako rasteretiti centar grada od prevelikog automobilskog prometa.


Postojeći autobusni terminal na Žabici nije primjeren modernim potrebama grada. Sadašnja njegova mikrolokacija nije zadovoljavajuća s prometnog stajališta te aspekta povezanosti sa željezničkim terminalom i putničkom lukom. Aktualni projekt, poznat pod nazivom „Kompleks zapadna Žabica“, prilagodit ćemo stvarnim potrebama putnika i grada te reducirati nepotrebne sadržaje, koji opterećuju njegovu ekonomičnost. Projekt novog terminala realizirat ćemo po fazama, s osloncem na dostupna sredstva iz europskih fondova i u suradnji s tvrtkama iz prometnog sektora.


Aktualni projekt, poznat pod nazivom „Kompleks zapadna Žabica“, prilagodit ćemo stvarnim potrebama putnika i grada te reducirati nepotrebne sadržaje, koji opterećuju njegovu ekonomičnost.


Inzistirat ćemo na prometnoj povezanosti daljnjim razvojem i ulaganjima u riječku luku i prometni pravac te izgradnjom nizinske pruge visoke učinkovitosti Rijeka–Zagreb–Budimpešta. Inzistirat ćemo, jednako tako, i na povezivanju Rijeke na koridor Baltik-Jadran i izgradnji nedostajuće dionice autoputa prema Ljubljani i Trstu, kao i modernizaciji željezničke infrastrukture do Pivke u Sloveniji. Rijeku u budućnosti vidimo i kao veliki nautički centar, s marinom u Porto Barošu i dijelu putničke luke, oko koje će se u gradu i okolici razvijati prateće industrije i usluge povezane s nautičkim sektorom – jedinim sektorom u kojem je Hrvatska globalno konkurentna.


Razvijat ćemo Rijeku i kao destinaciju “kruzera”, što je značajno, ne samo u smislu prihodovne strane turističke djelatnosti, već i radi globalne vidljivosti i svjetskog pozicioniranja Rijeke kao poželjne destinacije.


Usprkos blizini više međunarodnih zračnih luka I činjenici da Grad Rijeka ima tek 10 % udjela u vlasništvu Zračne luke Rijeka na Krku, njenu modernizaciju i razvoj držimo jednim od prioriteta u ostvarivanju povezanosti Rijeke sa svijetom. Modernizacija Zračne luke Rijeka u interesu je ne samo države, Županije i jedinica lokalne samouprave iz okruženja, već i mnogih zainteresiranih dionika iz raznih industrija, agencija koje se bave ukrcajem pomoraca, naših mnogobrojnih ljudi koji rade diljem EU, domaćih putnika koji putuju u europske destinacije i mnogih poslovnih ljudi koji rade s inozemstvom.


U eri najnovije industrijske revolucije, zračna luka je nužnost i standard svake veće urbane sredine, a za turističke destinacije našeg kraja, ona je apsolutni preduvjet razvoja.



2. POKRENUTI GRAD


U ovome trenutku, Rijeku karakteriziraju pretežito loši gospodarski pokazatelji. Pokrenuti grad znači učiniti ga atraktivnim za život i rad. Naš je plan pokrenuti izvoz i restrukturirati gospodarstvo, a naglasak staviti na industrije, bazirane na znanju i novim tehnologijama.


Takav plan uključuje privlačenje kapitala, korištenje raspoloživih fondova EU, pokretanje “zelene” i “plave” industrije, stvaranje razvojne infrastrukture i gradskih poslovnih zona.


Naš je plan pokrenuti izvoz i restrukturirati gospodarstvo, a naglasak staviti na industrije, bazirane na znanju i novim tehnologijama.


Poslovna je infrastruktura kritična točka poslovnog okruženja grada. Po stupnju razvijenosti poslovne infrastrukture, zauzimamo tek 18. mjesto u Hrvatskoj. U poslovnu infrastrukturu spadaju i poduzetničke zone i komunalne naknade, potporne poduzetničke institucije, ali i aerodrom i vrtići za djecu zaposlenika. Dostupno stanovanje, također, je dio poslovne infrastrukture kao i cijena komunalija, posebno vode, koja je potrebna u velikim proizvodnim procesima. Nezadovoljavajuća poslovna infrastruktura grada rezultat je spleta četiri čimbenika: nedostatka odgovarajućih poslovnih prostora za poduzetnike (osobito za male poduzetnike), prevelikog fiskalnog opterećenja poduzetnika (porezi, prirez, komunalna naknada: po visini prireza i komunalne naknade, kao i cijeni vode, Rijeka je na drugom mjestu u Hrvatskoj), kao i neadekvatnog financiranja i podupiranja poduzetnika. Zato je neophodno i prioritetno staviti u funkciju poduzetničko-poslovne zone Bodulovo i Metropolis. Time bi se počelo rješavati problem nedostatka poslovnih prostora.


Nedostaje nam poduzetničko obrazovanje i razvoj poduzetničkih kompetencija, obrazovanje usmjereno na kreiranje proizvoda, na kreativno i inovativno razmišljanje. Poduzetničko obrazovanje počinje već u vrtiću, gdje se djecu uči da detektiraju probleme i prilike, da surađuju na njihovu rješavanju, da imaju kritičko mišljenje, ali i da praktično rješavaju probleme i predlažu inovativna rješenja. Fizički rad te primjena suvremenih alata i tehnologija za stvaranje novih proizvoda dio su tog obrazovanja.


Poslovanje treba internacionalizirati. Škole na stranim jezicima sa studentima i profesorima iz drugih kultura pomažu da se donekle bolje razumiju različitosti i posebnosti drugih i drugačijih. Razmjena studenata, slanje i stipendiranje naših studenata na najbolja svjetska sveučilišta su samo neki od koraka za pripremu naših ljudi za bolji nastup na stranim tržištima.


Razvoj industrije podrazumijeva i usku specijalizaciju poslovanja, jedino tako kreirajući novu, dodanu vrijednost i blagostanje za stanovništvo (nova radna mjesta, viša primanja, itd.). Nužno je hitno poduzeti mjere, koje će povećati konkurentnost našega grada te omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, s većim prihodima, kako bismo zaustavili odlazak mladih.


Naravno, nije gospodarstvo jedino koje pokreće grad: to uspijeva i pametnoj kulturnoj i sportskoj politici: obje ne smiju favorizirati pojedine interesne skupine, već transparentno pomagati raznolikost i razvoj svih ukusa i odabira.