MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

Planinska rješenja za održivu budućnost – inovacije, prilagodba i mladi

Risnjak je jedan od četiri nacionalna parka sa šumom i planinskim područjem kao temeljnim fenomenom, Foto: iStock

Risnjak je jedan od četiri nacionalna parka sa šumom i planinskim područjem kao temeljnim fenomenom, Foto: iStock

Mladi su temelj naše sadašnjosti i budućnosti. Kroz osvješćivanje i edukaciju o važnosti očuvanja prirode i planinskih ekosustava, uz naglasak na održivi razvoj i inovativne pristupe, stvaramo temelje za svijetlu budućnost Lijepe Naše. Baš kao što je opjevano u našoj himni: Mila, kuda si planina!

Međunarodni dan planina, proglašen 2002. godine od Opće skupštine UN-a, podsjeća nas na važnost brižnog i odgovornog odnosa prema planinama i njihovim ekosustavima.


Planine su prirodno bogatstvo od nemjerljivog značaja za stanovništvo i održivi razvoj.


Šume i šumske fitocenoze, koje se protežu čak i do najviših i najsurovijih vrhunaca, svojom općekorisnom funkcijom pružaju brojne blagodati: proizvodnju čistog zraka, osiguravanje pitke vode kroz čiste vodotoke te djelovanje kao prirodni pročistači vode i spremnici ugljika.


Uz to, šume planina ublažavaju prirodne ekstreme poput orkanskih vjetrova, produljenih sušnih razdoblja, erozije tla i izraženih temperaturnih oscilacija.


Plodove ovog tihog, ali moćnog rada prirodne simbioze planina i šuma osjeća cijelo njihovo šire okruženje. Zamislimo samo što bi Zagreb bio bez šumovitog zaleđa Medvednice ili kako bi izgledale Dalmacija i Lika bez šumskih obronaka Velebita.


Isto vrijedi za Papuk, Kalnik, Strahinjščicu, Ivanščicu i ostale hrvatske planine, koje čine neprocjenjiv dio našeg prirodnog i kulturnog bogatstva.


Održivo gospodarenje šumama


Planine i planinska područja zauzimaju oko 10.000 četvorna kilometra hrvatskog ozemlja.


Dinarsko gorje kao dominantni hrvatski planinski sustav nalazi se na krškom području koje obilježava bogatstvo ekosustava i bioraznolikosti uz proporcionalnu osjetljivost na svekolike, osobito antropogene utjecaje podjednako u nadzemnom i podzemnom planinskom području.


Ta činjenica ostvarena je osnutkom četiri nacionalna parka sa šumom i planinskim područjem kao temeljnim fenomenom (Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica) i šest parkova prirode (Papuk, Medvednica, Žumberak, Učka, Velebit, Biokovo).


Potrajno gospodarenje šumama koje se u Hrvatskoj provodi gotovo 260 godina na načelima održivosti i međuovisnosti ekološke, gospodarske i socijalne sastavnice dalo je današnjim i budućim generacijama najvećim dijelom prirodne i dobro očuvane šume koje odgovornim i stručnim gospodarenjem najbolje štite naše planine i stanovništvo brdsko-planinskih područja od sve izraženijih klimatskih i antropogenih ugroza te ujedno omogućuju opstanak, egzistenciju i svijetlu budućnost depopuliranim zajednicama koje opstaju u tim područjima.


Održivo gospodarenje šumama i šumarije kao područne institucije su u pojedinim dijelovima Like i Gorskog kotara jedini izvor egzistencije tamošnjih stanovnika, a upravo odgovoran odnos prema šumama i otežanim uvjetima života u planinskom području to omogućuju već nizom generacija.


Ovogodišnji moto Svjetskog dana planina – «Planinska rješenja za održivu budućnost – inovacije, prilagodba i mladi« poziv je na dodatnu brigu i skrb za zaštitu planina i svih vrijednosti koje životno utječu na okoliš i stanovništvo.


Ubrzani način života tjera modernog čovjeka da obnovu tijela i duše potraži u prirodnim oazama, a planine ogrnute šumama upravo su iskonska utočišta i odgovor na stres i ljudsku tjeskobu uzrokovanu otuđenošću od prirode.


Planinarenje, brdski biciklizam te razni oblici sportske i zdravstvene rekreacije (tzv. »well-being«) donose brojne koristi i blagodati, kako za pojedinca, tako i za lokalnu zajednicu.


Ipak, uza sve prednosti, te aktivnosti mogu imati i neželjene posljedice koje ugrožavaju osjetljive planinske ekosustave, posebno šumske, koji su među najranjivijima.


Obnova postojećih šuma


Povećan priljev ljudi u planinska područja, primarno u turističkoj domeni, stvara pritisak na izgradnju turističkih objekata i infrastrukture koja u slučaju neplanskog širenja i bez uvažavanja načela održivosti može proizvesti učinke većeg sveukupnog zagađenja, požara i uopće degradacije.


Zbog izoliranosti i udaljenosti od naselja, šume se u brdsko-planinskim područjima često koriste kao odlagališta. Na primjeru Uprave šuma podružnice Karlovac, u samo je jednoj godini (2022. navod iz članka) pronađeno te uklonjeno preko 20 tona otpada, dok je u samo jednoj akciji na požeškom području (2023. navod iz članka) iz šuma i sa šumskog zemljišta uklonjeno 100 kubičnih metara otpada.


Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svake godine iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma osigurava financijska sredstva kojima se šumoposjednicima financira podizanje novih te obnova postojećih šuma.


Mladi su temelj naše sadašnjosti i budućnosti. Kroz osvješćivanje i edukaciju o važnosti očuvanja prirode i planinskih ekosustava, uz naglasak na održivi razvoj i inovativne pristupe, stvaramo temelje za svijetlu budućnost Lijepe Naše. Baš kao što je opjevano u našoj himni: »Mila, kuda si planina!«