Kada primijete krv na toaletnom papiru ili u WC školjci, mnogi će bez puno razmišljanja zaključiti da su za sve krivi hemoroidi. Upravo takvo objašnjenje može biti razlog zbog kojeg se pregled odgađa tjednima ili mjesecima. Krv u stolici doista može biti posljedica hemoroidalne bolesti, ali može biti i znak drugih promjena u probavnom sustavu koje zahtijevaju obradu. O tome zašto rektalno krvarenje ne treba automatski pripisivati hemoroidima govori Boris Brozović, dr. med., specijalist gastroenterologije iz Rijeke.

Svijetlocrvena krv može upućivati na hemoroide, ali nije uvijek tako

Hemoroidi su čest uzrok rektalnog krvarenja. Ako je krv svijetlocrvena, pojavljuje se na toaletnom papiru, u WC školjci ili kaplje nakon pražnjenja crijeva, a pritom nema drugih tegoba poput promjena ritma stolice, bolova u trbuhu, gubitka tjelesne težine ili anemije, hemoroidi mogu biti vjerojatan uzrok. Ipak, ni tada nije dobro samostalno zaključiti da je problem riješen.

„Iako su hemoroidi čest uzrok rektalnog krvarenja, važno je znati da nisu svako krvarenje i svaka pojava krvi u stolici posljedica hemoroidalne bolesti. Upravo zato svako novo ili ponavljajuće krvarenje zahtijeva liječničku procjenu. Hemoroidi i druge bolesti debelog crijeva mogu postojati istodobno“, objašnjava dr. Brozović.

Poseban oprez potreban je ako je krv pomiješana sa stolicom, ako je tamnocrvena ili tamna, ako se krvarenje ponavlja ili traje dulje od dva tjedna. Dodatni znakovi za pregled su promjene ritma stolice, osjećaj nepotpunog pražnjenja, bolovi u trbuhu, anemija, kronični umor i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.

Neke promjene ljudi mjesecima pripisuju stresu

Probavne tegobe lako je pripisati prehrani, stresu ili „osjetljivim crijevima“, osobito kada nisu izrazito bolne. No novonastali zatvor ili proljev, izmjenjivanje proljeva i zatvora, promjena konzistencije stolice, osjećaj nepotpunog pražnjenja, nadutost i bolovi koji se prvi put pojavljuju u srednjoj ili starijoj životnoj dobi ne bi se trebali mjesecima ignorirati.

„Posebno zabrinjava kombinacija rektalnog krvarenja i novonastalih promjena u pražnjenju crijeva jer može upućivati na ozbiljniju patologiju debelog crijeva“, upozorava dr. Brozović.

Jednako tako, pažnju zaslužuje slabokrvnost otkrivena rutinskom laboratorijskom obradom ili nenamjerni gubitak tjelesne težine, čak i kada osoba nema izražene probavne tegobe.

Problem je što ozbiljna bolest ne mora odmah boljeti

Kod bolesti debelog crijeva problem nije uvijek u intenzitetu simptoma. Rak debelog crijeva može mjesecima, pa i dulje, uzrokovati tek blage i nespecifične tegobe, dok polipi koji mogu prethoditi njegovu razvoju najčešće ne uzrokuju nikakve simptome. Zbog toga se osoba može osjećati potpuno zdravo, a da se istodobno u crijevu razvija promjena koju je moguće otkriti preventivnim pregledom.

„Nažalost, rak debelog crijeva može mjesecima pa i godinama biti gotovo bez simptoma ili uzrokovati tek blage i nespecifične tegobe. Još je važnije naglasiti da polipi, koji predstavljaju najčešće prekancerozne promjene, u pravilu ne uzrokuju nikakve simptome. Pacijent se često osjeća potpuno zdravo sve dok bolest ne uznapreduje“, kaže dr. Brozović.

Upravo zato probirni pregledi imaju važnu ulogu i kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Kolonoskopija može otkriti problem, ali ga i spriječiti

Kada postoji potreba za daljnjom obradom, kolonoskopija omogućuje detaljan pregled debelog crijeva i pronalazak različitih uzroka krvarenja, od polipa i divertikula do upalnih bolesti i tumora. Osim toga, tijekom pregleda moguće je odmah ukloniti polip ili uzeti uzorak tkiva za patohistološku analizu.

„Kolonoskopija je zlatni standard u obradi krvarenja iz donjeg dijela probavnog sustava jer omogućava istovremenu dijagnostiku i liječenje. Njome se mogu otkriti kolorektalni karcinom, polipi debelog crijeva, upalne bolesti crijeva, divertikuli, vaskularne promjene i brojni drugi uzroci krvarenja. Osim dijagnostičke vrijednosti, kolonoskopija omogućuje i istodobno uklanjanje polipa te uzimanje uzoraka tkiva za patohistološku analizu“, ističe dr. Brozović.

Upravo je uklanjanje polipa jedan od važnih načina prevencije raka debelog crijeva. Adenomatozni polipi mogu se tijekom godina razviti u karcinom, pa njihovo pravodobno otkrivanje i uklanjanje prekida taj proces.

Dob nije jedini kriterij za oprez

Rizik za kolorektalni karcinom raste s dobi, osobito nakon 50. godine, no obiteljska povijest bolesti također može značajno utjecati na procjenu rizika. Ako je roditelj, brat ili sestra bolovao od raka debelog crijeva ili uznapredovalih adenoma, liječnik može preporučiti raniji početak probira.

„Važno je naglasiti da mlada dob ne isključuje mogućnost raka debelog crijeva. Posljednjih godina bilježi se porast incidencije kolorektalnog karcinoma među mlađim odraslim osobama, zbog čega simptome ne treba zanemarivati neovisno o dobi“, naglašava dr. Brozović.

Zato krv u stolici nije simptom koji treba mjesecima promatrati i čekati da sam nestane. Uzrok doista mogu biti hemoroidi, ali to je potrebno potvrditi pregledom. Pravodobna procjena može isključiti ozbiljnije bolesti, a ako se pronađu polipi ili druge promjene, omogućiti njihovo liječenje prije nego što problem postane veći.

Dva desetljeća Croatia Poliklinike

Croatia Poliklinika ove godine obilježava 20 godina poslovanja, točnije dva desetljeća brige o zdravlju i stručnosti koju neprestano razvija. Danas su svojim klijentima dostupni u devet gradova diljem Hrvatske, u Zagrebu, Osijeku, Koprivnici, Varaždinu, Splitu, Rijeci, Puli, Zadru i Dubrovniku.

Više informacija dostupno je na službenoj stranici Croatia poliklinike.