Hrvatska gospodarska komora organizira konferenciju Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori s ciljem educiranja donosioca odluka u prometnom sektoru o prioritetima buduće modernizacije prometnog sustava i infrastrukture. Konferencija će se održati 3. studenog u hotelu Hilton u Rijeci, a očekuje se 100-tinjak sudionika iz renomiranih domaćih tvrtki i ustanova.
Novim prijedlogom TEN-T mreže, čiji su amandmani usvojeni 13. travnja ove godine, Hrvatska se službeno nalazi na četiri europska prometna koridora: Baltičko more – Jadransko more, Mediteranski koridor, Rajna – Dunav i Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje.
Kada je kreirana TEN-T mreža 2013., Hrvatska nije imala prilike sudjelovati u kreiranju te mreže. Dosadašnjom Uredbom, odnosno mrežom, položaj Hrvatske nije bio odgovarajući s aspekta povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoistočnoj Europi. Posebice se to odnosilo na položaj luke Rijeka, odnosno povezivanje luke Rijeka s Baltičko-jadranskim koridorom. Isto tako, ni luke Ploče, Šibenik, Split i Zadar nisu u potpunosti iskoristile svoje potencijale u mogućnosti ostvarenja multimodalnog prometa upravo zbog neodgovarajuće povezanosti s unutrašnjošću korištenjem željezničke mreže.
Kako bi zagovarala hrvatske prometne i gospodarske interese, HGK se stoga putem svog Udruženja luka i brodara aktivno uključila u problematiku revizije TEN-T mreže, u suradnji s Europskim parlamentom, Odborom za promet i turizam (Klub zastupnika Renew Europe). Uz usuglašavanje prijedloga i stavova hrvatskih luka – članica Udruženja, koji su poslani Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH, održani su i sastanci s predstavnicima Ministarstva kao i sa zastupnikom Valterom Flegom.
S obzirom na prepoznavanje važnosti geografskog položaja naše zemlje, jasno je kako usvajanje amandmana ne treba promatrati samo kroz prednosti, već i kao obvezu u smislu razvoja i iskorištenja prometnih potencijala prema Europskoj uniji.
Utvrđene su smjernice za razvoj transeuropske prometne mreže, osim prometne infrastrukture, to uključuje i infrastrukturu za korištenje alternativnih goriva, ICT sustave za prijevoz, kao i razvoj održivih i učinkovitih prometnih usluga. Budući da se radi o daleko najvažnijoj prometnoj politici EU, Hrvatska sada ima na raspolaganju 26 milijardi eura kroz fondove EU.
„To je veliki zamah za hrvatsko gospodarstvo što se tiče preduvjeta za razvoj, ali i što se tiče angažmana hrvatskih tvrtki, i to u narednih 20 godina. Što je teritorij jedne zemlje bolje povezan modernom prometnom i logističkom infrastrukturom, to su i mogućnosti za razvoj gospodarstva veće,“ rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ususret konferenciji.
Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet
Inače, povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima važan je preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica Europske unije. EU stoga kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (TEN-T). Time bi se uklonila uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica.
Konferencija HGK će okupiti i uspješne hrvatske tvrtke iz područja transporta roba i putnika, kao i sva ključna tijela javne uprave s ciljem boljeg određivanja prioriteta buduće modernizacije prometne infrastrukture u Hrvatskoj u narednih 20 godina, što će svakako pomoći tvrtkama u lakšem planiranju razvoja, kao i korisnicima prijevoznih usluga.
Više o konferenciji dostupno je OVDJE.
