Povodom Međunarodnog dana sestrinstva koji se obilježava u petak na rođendan Florence Nightingale, utemeljiteljice suvremenog sestrinstva, gošća našeg Studija 20A je glavna sestra Kliničkog bolničkog centra Rijeka Snježana Juričić, inače pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo.

Moto ovogodišnjeg Dana sestrinstva je „Naše medicinske sestre – naša budućnost“ pa glavnu sestru pitamo kako vidi budućnost sestrinstva, jedne od najhumanijih profesija.

Je li naša zdravstvena administracija svjesna važnosti uloge medicinske sestre u opstojnosti zdravstvenog sustava?

– Rekla bih da su brojni primjeri da zdravstvena administracija prihvaća medicinske sestre i da ih valorizira i shvaća njihov značaj u zdravstvenom sustavu. Kao primjer mogu navesti da smo zadnje dvije godine dobili savjetnicu ministra za pitanja sestrinstva kolegicu Snježanu Krpeta. Drugi su primjeri da su sestre u brojnim povjerenstvima članice, a to su povjerenstva Ministarstva zdravstva ili lokalne samouprave i sigurno je da na te načine mogu utjecati na zdravstvenu politiku. Rekla bih da je takva i moja pozicija. U svim KBC-ovima, velikom broj županijskih bolnica, medicinske sestre se prepoznaje kao jednakopravne članove uprave i one na taj način definitivno mogu lobirati za sestre i iznjedriti povlastice koja svaka ustanova može napraviti prema sestrinskom kadru.

Hoće li se medicinske sestre riječkog KBC-a odazvati štrajku?

– Ja to ne bih mogla reći no sestre imaju sva prava na legalne načine iskazivati svoje zahtjeve i tražiti bolja rješenja za svoja prava. Najava iz KBC-a Rijeka u tom smislu nemam,  a nemam ni osjećaj da će do obustave rada doći jer su sestre verzirane na bolesnike i pružanje zdravstvene skrbi i one na taj način neće ugroziti sustav. Dodatno me ohrabruje i da je prošle godine u srpnju došlo do izmjene i dopune uredbe o sistematizaciji radnih mjesta i koeficijentima vrednovanja tako da smo dobili valorizaciju našeg visokoškolskog obrazovanja i to je jedan od zahtjeva koji je zapravo ispunjen. Što se tiče same plaće ona je svakome od nas dodatna motivacija za rad i s obzirom da se plaće sestrama isplaćuju iz državnog proračuna a znamo kako proračun funkcionira, sigurna sam da će i Vlada i Ministarstvo zdravstva iznaći načine da se izađe ususret medicinskim sestrama a da štrajk za to neće biti potreban.

Koja je prosječna plaća sestre.

– Plaće medicinskih sestra uvjetovana je mnogim čimbenicima, ovisi o godinama radnog staža raznim uvjetima, o tome radi li sestra u smjenskom radu ili samo ujutro. Logično je da je plaća bolničke sestre veća jer je tu rad kroz 24-satna dežurstva, rad vikendom i nedjeljom.

Koliki je doista nedostatak medicinskih sestra?

– Prema podacima Komore medicinskih sestara u registru je upisano blizu 40 tisuća, a njihovi podaci govore da nam nedostaje oko 4.000 medicinskih sestara. Taj nedostatak naravno osjete medicinske sestre  jer mi kroz organizaciju rada prilagođavamo da pacijenti ne budu ugroženi i da se ne ugrozi kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite i naravno da to ide nauštrb medicinskih sestara koje su opterećenije i čija je satnica veća. No s druge strane plaćaju se prekovremeni sati, koriste se godišnji odmori, ukratko nastojimo organizaciju rada prilagoditi da funkcioniramo na način kriznog menadžmenta što nas je uostalom naučila i pandemija.

Hoće li štrajk pokazati koja su sva zaduženja medicinske sestre u nekom sustavu?

– Nikako ne bih voljela da obustava rada bude ta koja će istaknuti značenje medicinskih sestara. Mislim da su one svjesne svojeg značaja, priznati su članovi medicinskog tima, a bez njih nema ni pružanja zdravstvene zaštite. One su i najbrojnije u zdravstvenom sustavu i čine polovicu svih medicinskih djelatnika u zdravstvu. Medicinske sestre su te koje povezuju, i medicinski tim, i pacijente, i njihove obitelji. Njihova je uloga neprocjenjiva, mislim da su one toga svjesne kao i svi ostali zaposleni u zdravstvu.

U KBC-u Rijeka trenutno radi 1.215 medicinskih sestara, je li to dovoljno za jednu državnu bolnicu koja pokriva tri županije?

– Broj nije idealan, no zaista nastojimo održati ga bez obzira na odljev koji imamo. Svaki mjesec objavljujemo natječaje za zapošljavanje. Sad smo u periodu kad ćemo imati više prijavljenih za razliku od zimskih mjeseci. Kontinuirano raspisujemo natječaje i nemamo zapreke od strane resornog ministarstva. Kad je riječ o natječajima nama sad predstoji period kada završava srednja medicinska škola, kad s fakulteta zdravstvenih studija izlaze nove genracije i do prosinca imamo dobar odaziv. Ono što nas dodatno opterećuje je visoka stopa bolovanja kod mediicnskih sestara a opet bih rekla da se to podrazumjeva jer se radi uglavnom o ženskoj populaciji, imamo puno porodiljnih dopusta i bolovanja vezanih uz djecu. Što se tiče starijih medicinskih sestara to su uobičajene kronične bolesti, vrlo sporadično se javljaju profesionalne bolesti.

Prosječna dob medicinskih sestara je visoka, gdje odlazi mladi kadar nakon završetka srednje škole.

– To je dobro pitanje i mene zanima odgovor. Mi se dodatno trudimo u motiviranju mladih ljudi da se zaposle kod nas. S obzirom da se kod nas u bolnici održava praktični dio njihove nastave, mi se tijekom tog dijela nastave njima obraćamo i dolazimo na radilišta. Pokušavamo od njih doznati one specijalnosti koje ih zanimaju u sestrinstvu, motivirati ih obećanjem da ćemo ih staviti na radna mjesta koja ih zanimaju. Ako gledamo da srednja Medicinska ima dva razreda iz kojih godišnje izlazi 40-ak sestara, a na fakultetu je to oko 30-ak studenata koji godišnje završavaju to bi bio dovoljan broj da pokrije potrebe KBC-a, Doma zdravlja i ostalih ustanova u našoj županiji, no očito te medicinske sestre traže neke druge načine zapošljavanja. Upravo jer nas zanima to pitanje na sam Dan sestrinstva organizirali smo panel-raspravu na Fakultetu zdravstvenih studija koja ima naslov “Kako motivirati medicinske sestre za nastavak rada u struci”. Na panel su pozvani poslodavci, predstavnici škole, fakulteta, Zavoda za zapošljavanje, lokalnu vlast i HZZO-a. Želimo doznati od studenata koji je zapravo razlog njihovog nejavljanja na natječaje.

Izazovi sestrinstva u suvremenoj medicini?

– Najveći izazov je zapošljavanje i zadržavanje visokoeduciranih i sposobnih medicinskih kadrova. Tome će sigurno pomoći specijalizacije i trajna edukacija, a tu je i sve veći broj doktora znanosti u sestrinstvu koji će sigurno pomoći ulasku u znanost i znanost približiti većem broju sestara i osigurati translaciju znanosti u sestrinsku praksu što će dodatno razviti struku.

Kako vidite budućnost sestrinstva?

– Sestrinstvo mora pratiti napredak medicine i tehnologije, sestre to mogu i znaju. Taj će se napredak sigurno vidjeti kod specijalizacija, a sestre definitivno moraju poraditi na imidžu sestrinstva koje će pomoći da ono postane atraktivno zanimanje i dovesti nam veći broj mladih ljudi. Sestrinstvo očekuje i digitalizacija, učenje preko digitalnih platformi.