“Hrvatska će od ulaska u eurozonu profitirati više nego druge zemlje, jer smo već i dosad bili visoko eurizirani”, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u Studiju 20A koji je ovog četvrtka privremeno preseljen iz Rijeke u Zagreb.

Osim o zadnjim pripremama za uvođenje eura, Vujčić se u video razgovoru s našom novinarkom Aneli Dragojević Mijatović dotaknuo i nadolazeće recesije, rasta cijena, povećanja kamata na kredite, ali i činjenice da će bankarski sektor morati platiti porez na ekstraprofit.

“Sad smo u samom finišu priprema koje traju već više od dvije godine. U fazi smo takozvanih “suhih testova” i IT prilagodbe, kako bi se vidjelo hoće li 1. siječnja, kad se prebacimo s kuna na eure, sve funkcionirati. Zasad sve ide dobro, iako s informatikom nikad ne znate”, započeo je Vujčić.

Čeka li građane stresni period i hoće li biti dovoljno kovanica i novčanica eura?

“Građanima će biti puno manje stresno nego ljudima koji sad rade na pripremi. Dobro je da se radi o vikendu, kad poduzeća ne rade i velik dio platnog prometa ne postoji. Same kartice koje su najbitnije sredstvo plaćanja neće raditi samo kratko vrijeme, u prelasku s 31. prosinca na 1. siječnja. Usluge internetskog i mobilnog bankarstva neće biti dostupne cijeli vikend, pa bih preporučio građanima da taj vikend ne planiraju neke internetske transakcije i da imaju nešto gotovine uz sebe”, rekao je.

Euri na bankomatima

Pitali smo ga i za izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da će ulazak u eurozonu proslaviti dizanjem prvih eura s bankomata. Hoće li to biti moguće?

“Trebao bi ih moći dići odmah iza 1. siječnja. Ideja je da od 4.000 bankomata koji su u korištenju, njih 1.300 daje kune do 31. prosinca, a od 1. siječnja će drugih 2.700 davati eure. A onda će u prvih dva tjedna siječnja i ovih 1.300 prijeći na eure. Dakle, da, bit će moguće već 1. siječnja dići eure na bankomatima”, pojasnio je.

Guverner drži kako nam ulazak u eurozonu već i sada donosi značajne koristi. Od toga da su uvjeti zaduživanja za Državu, poduzeća i građane već sada bolji nego u zemljama koje su izvan nje, do toga da nas čekaju značajnije investicije u turističkom sektoru.

O zaokruživanju cijena i inflaciji

HNB procjenjuje da će zaokruživanje cijene podići za 0,2 do 0,4 posto, iako iskustva drugih zemalja govore i o 30 do 40 posto poskupljenja.

“Učinak uvođenja eura će u odnosu na sadašnju stopu inflacije biti mali. Doista 0,2 do 0,4 posto. No percepcija je uvijek viša, ali je viša i percepcija inflacije nego što ona doista jest. Dobar dio te percepcije proizlazi zato što su ljudi fokusirani na mali broj proizvoda niže vrijednosti. Oni se svakodnevno koriste i ti proizvodi postotno najviše rastu u cijeni. Mi, pak, očekujemo da će u godini kad ćemo imati euro, stopa inflacije padati iz drugih razloga”, rekao je i naglasio da iskustvo svih zemalja koje su dosad ušle u eurozonu pokazuje kako im je standar rastao, a ne padao.

O nadolazećoj recesiji

Može li Hrvatska izbjeći recesiju? HNB je i dosad naglašavao kako očekuje da će ona biti plitka i kratka.

“Nas su zadnjih godina stalno proglašavali optimistima, ali ispadalo je da smo svaki put bili u pravu. Mi u ovom času vjerujemo da će rast biti 1,4 posto. Eurozona vjerojatno već jest u blagoj recesiji, za koju se potvrda očekuje u četvrtom kvartalu ove i prvom kvartalu iduće godine. Osobno ipak ne vidim 2023. kao godinu recesije”, rekao je Vujčić.

Za prognozu Europske središnje banke koja očekuje prosječnu stopu inflacije od 6,3 posto, kaže da ga više brine to što bi ona mogla biti dugotrajnija od prvih očekivanja. Svakako će, međutim, iziskovati zaoštravanje monetarne politike, a nju HNB više neće moći neovisno voditi.

O višku likvidnosti

Jesu li pravila o snižavanju obvezne rezerve na 1 posto i ukidanje minimalno potrebnih deviznih potraživanja djelovala proinflatorno?

“Ta politika djeluje povećavanjem viška likvidnosti. Mi to sigurno ne bi spuštali da ne idemo u eurozonu. Zbog tog dijela nisam najsretniji, ali to se poklopilo baš u ovom trenutku. No prednost je što ulazimo u područje likvidnosti cijele eurozone. Moguće je da vidimo odljev likvidnosti i moguće je da će dio viška ići na otplatu dugova koje neke banke imaju prema svojim bankama majkama”, pojasnio je.

Što se tiče prinosa od 2 posto na 80 milijardi kuna koliko bankarski sektor drži u HNB-u, Vujčić očekuje i postupni rast kamata ne depozite štediša.

“To je pitanje politike komercijalnih banaka. Ali je tako, što više banke dižu depozitne kamatne stope, toliko će ići gore i aktivne kamatne stope”.

Snimio Vedran Karuza

Porez na ekstraprofit

Bankarski sektor će, drži Vujčić, morati platiti porez na ekstraprofit.

“Banke su bitno povećale rezervacije tijekom pandemije i to je bila ispravna politika. Sad taj rizik pada i one oslobađaju dio rezervacije. Ako se sjećate 2020. godine, prognoze su bile vrlo pesimistične i očekivala se dugotrajna recesija. Ja sam i tada govorio da očekujem da će se brzo izaći iz recesije. Banke smanjuju rezervacije, a zbog toga je njihov povrat na kapital u prvih devet mjeseci porastao na 13 posto, što je najviše od 2005. godine. Glavni razlog je smanjivanje rezervacije, ali to se ne može dogoditi opet 2023. To se može napraviti samo jednom i vjerojatno će se sada vratiti na dugoročni prosjek. Banke će platiti taj porez, ali on ne može ugroziti njihovo poslovanje”, zaključio je Vujčić.

Što s kunama?

Novu presudu Vrhovnog suda oko “švicarca” nije želio komentirati, a za kraj smo se dotaknuli i budućnosti kuna.

“Tri godine ćemo čuvati kovanice, očekujemo da ćemo povući oko 5.200 tona. To je više od 140 zagrebačkih tramvaja težine i radi se o velikoj logističkoj operaciji. Puno je to metala kojeg ćemo prodati i tu nešto zaraditi. Što se tiče novčanica, rezanje je već počelo i čak radimo i neke suvenire od njih”, najavio je guverner HNB-a u razgovoru za Novi list.