Sjajan nastup

“Stabat Mater” u izvedbi Slovenske filharmonije oduševila posjetitelje “Zajca”

Kim Cuculić

Slovenska filharmonija pod ravnanjem maestra Boruta Smrekara  / HNK Zajc

Slovenska filharmonija pod ravnanjem maestra Boruta Smrekara / HNK Zajc

Kao solisti nastupili su prvakinja riječkog Kazališta sopranistica Kristina Kolar, slovenska mezzosopranistica Jadranka Juras, kolumbijski tenor Kirlianit Cortés Gálvez i solist riječke Opere, bas Dario Bercich, a sudjelovao je i mješoviti zbor Glazbene škole Vinka Vodopivca iz Ajdovščine



Riječki HNK Ivana pl. Zajca ugostio je uoči Uskrsa Orkestar i Zbor Slovenske filharmonije, koji su izveli »Stabat Mater« Gioachina Rossinija. Pod ravnanjem maestra Boruta Smrekara, pedeset i šest članova orkestra, šezdeset zborista, dvije solistice i dva solista izveli su jedno od najpoznatijih djela nadahnutih Kristovom mukom i uskrsnućem. Kao solisti nastupili su prvakinja riječkog Kazališta sopranistica Kristina Kolar, slovenska mezzosopranistica Jadranka Juras, kolumbijski tenor Kirlianit Cortés Gálvez i solist riječke Opere, bas Dario Bercich, a sudjelovao je i mješoviti zbor Glazbene škole Vinka Vodopivca iz Ajdovščine. Svi izvođači oduševili su riječku publiku, koja ih je ispratila dugotrajnim pljeskom.


»Stabat Mater dolorosa« (Stala plačuć’ tužna mati) srednjovjekovna je tužaljka Djevice Marije, što se i danas izvodi u katoličkom bogoslužju na latinskom jeziku. Inspiraciju u njoj pronašli su mnogi skladatelji, među kojima su najpoznatiji Palestrina, Pergolesi, Vivaldi, Haydn, Rossini, Dvorak, Schubert, Verdi, Penderecki…


Talijanski operni skladatelj Gioachino Rossini (1792. – 1868.) skladao je »Stabat Mater« u dvije različite faze između 1831. i 1841. godine. Nakon što je skladao prvih šest stavaka, povjerio je Giovanniju Tadoliniju da djelo dovrši. Rossini se skladbi posvetio ponovno 1841. Upravo zbog toga nije sasvim jasno koji je udio u njemu Tadolinijev, no zasigurno je očito kako je djelo pisano u dvama sasvim suprotnim stilovima. Neki su stavci slični Rossinijevim opernim arijama, dok su ostali bliži crkvenoj, duhovnoj glazbi. Trijumfalna praizvedba bila je u Parizu u Théâtre – Italien 7. siječnja 1842. godine pod ravnanjem Gaetana Donizettija, a publika koja je tada došla posvjedočiti izuzetnom ostvarenju bila je brojna. Od tada pa do danas, Rossinijeva kompozicija »Stabat Mater« u deset stavaka nastavlja osvajati publiku svojom virtuoznošću i nadmoćnošću kojom ujedinjuje različite forme – od arija, dueta, kvarteta, zborova, do mirnog, čistog instrospektivnog a capella stavka, bivajući tako jedno od najvećih djela sakralne glazbe 19. stoljeća.




U svojoj obljetničkoj, 70. godini koncertiranja pod imenom Orkestar slovenske filharmonije, mogu se pohvaliti iznimno dugom i bogatom tradicijom. Ponosno stoje uz bok najstarijima na svijetu, jer su njihovi prethodnici bili Academio Philharmonicorum (1701.), Filharmonijsko društvo (1794.) i Prva slovenska filharmonija (1908. –1913.). Među mnogim uglednim umjetnicima koji su postali počasni članovi Slovenske filharmonije su Haydn, Beethoven, Paganini, Brahms, Kleiber… Svoju izvrsnost Orkestar je potvrđivao na brojnim turnejama u europskim kulturnim središtima (Berlin, Prag, Pariz, Amsterdam, Stuttgart), uglednim koncertnim dvoranama u SAD-u i Japanu, te na svim važnim međunarodnim festivalima.


Slovenskom filharmonijom dirigirali su redom vrhunski dirigenti (Riccardo Muti, Zubin Mehta, Carlos Kleiber, Kurt Sanderling, Jurij Simonov, Serge Baudo), uz njih nastupili su vrhunski solisti (Anna Netrebko, Luciano Pavarotti, Arthur Rubinstein, Ivo Pogorelić, Dmitrij Hvorostovski, Miša Majski i brojni drugi), a Filharmonija bilježi i više od 80 CD-a. Zbor Slovenske filharmonije postoji kraće, ali u svojih 27 godina broji više od 700 koncerata i 3.500 izvedenih skladbi. S njima je surađivalo 107 uglednih dirigenata i solista. Redovno gostuju u inozemstvu. Dobitnici su brojnih slovenskih i hrvatskih umjetničkih priznanja i nagrada.