Muzejski dokumentacijski centar objavio je najnoviji statistički pregled hrvatskih muzeja za 2020. godinu.

Pored toga autorica teksta Maja Kocijan donosi rezultate istraživanja The Art Newspapera, koji pokazuju da je broj posjetitelja stotinu najposjećenijih muzeja svijeta pao za 77 posto – sa 230 milijuna u 2019. na samo 54 milijuna u 2020.

Usporedbe radi, prema podacima MDC-a hrvatski su muzeji u 2020. ostali bez gotovo četiri milijuna posjetitelja zabilježivši pad od 72 posto s 5,2 milijuna iz 2019. na 1,4 milijuna tijekom prošle godine.

Sve je počelo u Wuhanu, koji je već u siječnju bio u lockdownu. Najveći muzej u tome gradu Hubei zatvoren je već 23. siječnja, a njegov ravnatelj Fang Qin uselio je u muzej sa svojim jastukom i opremom za kuhanje zajedno sa sedamdeset drugih djelatnika koji su mjesecima kampirali u muzeju-karanteni brinući o njegovim zbirkama.

Tjedan dana kasnije MDC je na svojoj Facebook stranici objavio prvu korona vijest, post da je virus »napao« kineske muzeje. Tog je tjedna znakovito zatvoren i »Zatvoreni grad« u Pekingu, u koji šest imperijalnih stoljeća nitko nije smio ući niti ga napustiti bez dozvole cara, da bi ga nakon sto godina što je djelovao kao Muzej carske palače ponovo zatvorio jedan virus.

Nakon toga virus je zatvorio i muzeje u Europi. Prvo su se zatvorile Italija i Španjolska, do sredine ožujka WHO je proglasio pandemiju, a do kraja mjeseca 250 milijuna Europljana našlo se zarobljeno u prvom lockdownu.

Premda su se europske države različitim mjerama nosile s pandemijom, prosječno su najposjećeniji europski muzeji koje je anketirao The Art Newspaper tijekom 2020. bili zatvoreni 112 radnih dana za razliku od hrvatskih koji su, osim potresom načetih zagrebačkih, prosječno bili zatvoreni 34 dana. Prema rezultatima ove ankete najposjećeniji europski muzeji koji su 2019. imali 83 milijuna posjetitelja u 2020. su uspjeli ostvarili svega 24 milijuna posjeta.

Tri najposjećenija pariška muzeja Louvre, Centre Pompidou i Musée d’Orsay zabilježili su pad posjećenosti od 73 posto, sa 16,5 milijuna 2019. na 4,5 milijuna posjetitelja 2020. Louvre je i dalje, zahvaljujući blockbuster izložbi Leonarda na svjetskoj razini ostao šampionom te turobne godine s 2,7 milijuna posjetitelja, iako je zabilježio pad posjetitelja od 72 posto i financijski gubitak od 90 milijuna eura.

I drugi su veliki europski muzeji imali nezapamćene gubitke. Najveći španjolski muzeji zbog pada turističkog prometa i lockdowna izgubili su – Prado 76 posto, a Muzej kraljice Sofije 72 posto ili 6 milijuna posjetitelja. Još su gore brojke tradicionalno najposjećenijih talijanskih muzeja – Vatikanski su ostali bez 81 posto, firentinski Uffizi i Galerija Akademije bez 72 i 81 posto posjetitelja.

Među britanskim muzejima najteže su pogođeni oni najposjećeniji ili kako je to rekao ravnatelj Victoria & Albert muzeja – postali su žrtve svojeg uspjeha. Jedan od razloga velikog pada posjećenosti, kao i u ostalim europskim metropolama, povezan je s činjenicom da im strani turisti čine gotovo tri četvrtine posjetitelja.

Tako je Britanski muzej, koji je gotovo deset godina najposjećeniji u toj zemlji, prošle godine čak 208 dana morao biti zatvoren, a broj posjetitelja mu je pao za 80 posto. Prosječni pad od 77 posto koji bilježe britanski muzeji odrazio se i na njihove prihode. Grupacija Tate muzeja pala je s 94 milijuna funti vlastitog prihoda na 38 milijuna, dok je V&A pao sa 64 na 24 milijuna funti.

Podaci za američke muzeje su različiti, kao i mjere koje je pojedina država uvodila, tako da su muzeji u SAD-u bili prošle godine zatvoreni od 75 do 293 dana, a milijunski gubici penju se do 150 milijuna dolara bez kojih je ostao njujorški Metropolitan.

Podaci su slični i za Brazil u kojem je prema anketi koju je proveo The Art Newspaper 19 najvećih bilo prosječno 203 dana zatvoreno za posjetitelje. Prema predviđanjima trebat će dvije do tri godine da se dostigne neka vrsta normalnog djelovanja, a oni najveći poput V&A-a misle da bi se u predkovid visine mogli vinuti tek za pet godina – zaključuje Maja Kocijan.