U Salonu Grada Rijeke održana je svečana dodjela bijenalne likovne nagrade »Ivo Kalina« za 2023. i 2024. godinu. Ova nagrada dodjeljuje se za najbolju likovnu izložbu na području suvremene umjetnosti održanu tijekom prethodne dvije godine u galerijskim i javnim prostorima na području grada Rijeke, a za najbolju samostalnu izložbu ili autorsku koncepciju izložbe.

Nagrada koja se sastoji od posebnog pisanog priznanja i novčane nagrade, ove je godine dodijeljena Igoru Grubiću za veliku samostalnu izložbu retrospektivnog karaktera »Igor Grubić: Geste aktivacije – radovi u javnom prostoru«.

Izložba koja je predstavila dvadesetak raznorodnih radova, od minimalnih gesti u vidu teksta, fotografije ili performansa, preko dokumentacije do kompleksnijih serija i instalacija, održana je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka od 20. lipnja do 25. rujna 2024. godine, čime je predstavljen umjetnikov stvaralački opus od kraja devedesetih do danas.

Prešućene teme

Igoru Grubiću nagradu je dodijelila gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić koja je podsjetila kako je Ivo Kalina bio stvaralac koji je ostavio snažne impresije na brojne druge umjetnike čime je ova nagrada i više od umjetničkog priznanja.

Kako je naglasila Rinčić, ona je poruka o kontinuitetu i o snazi riječke umjetničke scene te vjerovanju da umjetnost može, ali i treba, biti kritična prema društvu.

– U radu Igora Grubića osjeća se upravo ono što nosi nasljeđe Kaline, a to je odgovornost umjetnika prema društvu, prema zajednici. Grubić već više od tri desetljeća djeluje kao jedan od najvažnijih suvremenih umjetnika u Hrvatskoj, pa i diljem svijeta.

Njegov opus obilježen je hrabrošću: kroz performanse, filmove, fotografije i instalacije imali smo priliku vidjeti njegovu intelektualnu perspektivu i karakter, jer njegovi radovi obično suočavaju društvo s temama koje su često prešućene, kazala je Rinčić.

Zadužen za vrednovanje deset prijedloga pristiglih za dodjelu Nagrade bio je stručni žiri u sastavu: Hrvoje Urumović, prof. mr. art., Zlatko Tot, povjesničar umjetnosti, Nikola Nenadić, akademski kipar, Branka Benčić, povjesničarka umjetnosti i Vanja Tataj Štok, prof.

Obrazloženje žirija prisutnima je pročitao Urumović koji je naglasio kako smatraju da je izložba radovima i postavom bila izuzetna te da je ovom izložbom u potpunosti dočaran retrospektivan pogled na umjetnikovo stvaralaštvo.

Urumović je podsjetio i na neke od ključnih izloženih radova, poput antologijskog »Crnog peristila« (1998.) ili akcije »Knjiga i društvo« (1998.) usmjerene protiv PDV-a na knjigu, kao i monumentalne fotografske instalacije »366 rituala oslobađanja« koja predstavlja poligon u okviru kojeg Grubić dovodi do ostvarenja poetske i političke mogućnosti kritike i emancipacije.

Zaključeno je kako je umjetničko i društveno djelovanje Igora Grubića izraslo iz prepoznavanja nužnosti za društvenim korekcijama, usmjereno je da razotkriva nepravde i asimetrije.

Umjetnost u javnom prostoru

Grubić je istaknuo kako mu je izuzetna čast primiti ovu nagradu, pogotovo jer je povezan s Rijekom, gradom u koji je još od djetinjstva dolazio s majkom, često na velike izložbe.

Naglasio je i kako u Rijeci ima velik broj prijatelja te da mu je značajna riječka umjetnička, a naročito rock scena. Zahvalio se stručnom žiriju, kao i kustosicama Kori Girin, Sabini Salamon i Branki Benčić koje su pridonijele kvaliteti izložbe i njezinoj prezentaciji.

– Ono što je zapravo značajno za samu izložbu jest to da smo se u čitavom tom mom 30-godišnjem opusu odlučili fokusirati na umjetnost u javnom prostoru.

To je nekako specifičnost moga rada. Kroz tih 30 godina shvatio sam, još 90-ih, da je važno izaći u javni prostor, da je važno obratiti se slučajnim prolaznicima, publici, ljudima koji možda ne idu u galerije i muzeje, uspostaviti kontakt s njima kroz umjetničke radove, intervencije, instalacije, akcije, i na taj način ukazati da svatko od nas ima kreativni potencijal, da svatko od nas kroz jednostavne geste, male geste, simbolične i odgovorne geste može pridonijeti izgradnji zajednice, zaključio je Grubić.

Izložba je u Rijeci bila prepoznata od strane publike, što se moglo vidjeti po velikoj posjećenosti, a zbog čega je bila produžena za dodatnih mjesec dana.

Prepoznata je i internacionalno – i umjetnik i kustosice kasnije su izložbu predstavili u Muzeju suvremene umjetnosti u Skoplju gdje je također bila vrlo posjećena, a pozvani su izlagati i u Centru suvremene umjetnosti u Mariboru.