Doajen svjetske karikature

Cijeli opus na jednom mjestu. U Radićevoj ulici u Zagrebu otvara se Kuća karikature “Oto Reisinger”

Slavica Mrkić Modrić

Foto Marko Uzelac / Davorin Višnjić PIXSELL

Foto Marko Uzelac / Davorin Višnjić PIXSELL

Oto je bio jednostavan i duhovit čovjek te nam je želja i da Kuća karikature upije njegov karakter - nepretenciozan i otvoren svima, kaže Otov unuk Marko Reisinger



Mnoge će razveseliti vijest da se zahvaljujući velikom angažmanu obitelji Ote Reisingera, slavnog hrvatskog karikaturista, u jednoj od najljepših zagrebačkih ulica, Radićevoj, na broju 44 A otvara Kuća karikature »Oto Reisinger‟. Otvorenje je zakazano za 22. ožujka, datum koji Zagrepčani pamte kao dan velikog potresa, a od ove godine će ga pamtiti i kao datum kad su radovi slavnog karikaturista dobili dom.


Stalna transformacija


Uz obitelj Ote Reisingera, postav Kuće karikature »Oto Reisinger‟ osmislio je prof. Frano Dulibić, koji između ostalog ističe da ovaj projekt predstavlja i obogaćenje kulturne ponude Grada Zagreba.


Foto Marko Uzelac


– Golemi crtački opus Ote Reisingera ne samo da je povijesno važan, on je u velikoj mjeri svojim univerzalnim temama aktualan i danas, i to ne samo domaćoj publici, nego i turistima iz cijelog svijeta. Prvi postav galerije koja se uskoro otvara predstavit će izbor iz radova Ote Reisingera u svim njegovim tematskim preokupacijama: tu je svakodnevica i njegov Pero, manji blok političkih tema, karikature vezane uz sport i zdravlje, ekologiju i erotiku. Izložbeni postav će sadržavati i malu posvetu njegovim stripovima o Štefeku te dio posvećen Oti Reisingeru kao osobi, načinu njegova rada, kao i njegovim brojnim nagradama. Cilj je da posjetitelji steknu ne samo uvid u Reisingerovo stvaralaštvo, nego i da se pritom zabave. Neiscrpna Reisingerova duhovitost garancija je da će posjetitelji čitavo vrijeme imati osmijeh na licu. Oto Reisinger predstavlja dio građanske kulture grada Zagreba, dio njegova identiteta, poveznicu tradicije i suvremenog načina života, sliku stalne transformacije života u gradu.


Foto Marko Uzelac


Vrlo zahtjevan projekt




Otov unuk Marko Reisinger priznaje da je iza cijele obitelji vrlo zahtjevan projekt te da ih iznimno veseli što su ga uspješno i samostalno priveli kraju.


– Vjerujemo da je deda ponosan na nas. Osim što je bio vrhunski likovnjak i međunarodno priznat umjetnik, Oto je bio jednostavan i duhovit čovjek te nam je želja i da Kuća karikature upije njegov karakter – nepretenciozan i otvoren svima. Cilj nam je bio da se ovim prostorom unese dodana vrijednost i samom Zagrebu i želimo da naši gosti izađu zadovoljni i s osmijehom na licu. S obzirom na to da se Otine kronike rastežu na više od 6 desetljeća i broje više od 50.000 crteža, zahvalni smo profesoru Dulibiću koji je kao vodeći ekspert na ovom polju odvojio vremena da zajednički odaberemo prvih stotinjak za otvorenje.


Foto Marko Uzelac


Jednako tako zahvalili bismo i Otti Kušecu i Miranu Bašiću iz studija 2Dizajnera, koji su realizirali vizualni identitet, i obitelji Sarić i Zoom produkciji koji su samoincijativno napravili dokumentarni film o Oti paralelno uz naš projekt, čiji će dio biti prikazan u prostoru, kaže Marko Reisinger i dodaje – zbog količine djela postav će se mijenjati periodički, a uz dodani multimedijalni karakter vjerujemo da će Kuća karikature »Oto Reisinger‟ publiku ne samo zainteresirati i zabaviti, nego i potaknuti da je ponovo posjete. Svakako je važno naglasiti i da su planirane i izložbe umjetnika mlađe generacije koji danas obuhvaćaju pravce u kojima je Oto Reisinger radio: karikatura, strip, ilustracija i animacija, s naglaskom na humor i dobru zabavu.


Foto Marko Uzelac


Pero, Klara i Štefek


Oto Reisinger, doajen hrvatske i svjetske karikature, u kolektivnoj svijesti ostao je zapamćen kao britak komentator svakodnevice, ali i lokalnih i svjetskih političkih događaja. Još kao studenta arhitekture talent ga je odveo u karikaturu, a njegovi radovi u Vjesniku, u kojima kroz glavne likove Peru, Klaru i Štefeka duhovito komentira društvene pojave, zorno prikazuju kako njegovoj kritičkoj oštrici nije mogao pobjeći nijedan fenomen, društvena skupina ili ljudska osobina.