RIJEKA – Tresla se brda, rodio se, čini se, dobar dogovor. Naime tako izgleda nakon sjednice Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je, osim što je bila izborna, adresirala i važna pitanja otvorena nakon donošenja novog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Naime novi Zakon predviđa i promjenu načina glasanja o djelovanju svih zajednica pri Komori, što se, kako smatra stručnjak za knjigu Nenad Bartolčić iz Modernih vremena, dodatno zakompliciralo odlukom Upravnog odbora HGK-a o prvoj izbornoj sjednici udruženja i zajednica HGK-a, prema kojoj se broj glasova članova na toj prvoj sjednici, u svrhu donošenja poslovnika o radu udruženja, utvrđuje prema gospodarskoj snazi svake pojedine članice, odnosno prema skupinama za plaćanje članarine u skladu s Odlukom o financiranju Komore, i to prema sljedećim pragovima: dva glasa za prvu skupinu članica HGK-a koja plaća mjesečnu članarinu od 150 kuna; četiri glasa za prvu skupinu koja plaća mjesečnu članarinu od 300 kuna; dvanaest glasova za drugu skupinu koja plaća mjesečnu članarinu od 1.083 kune i 40 glasova za treću skupinu koja plaća mjesečnu članarinu od 3.973 kune.

Modeli glasanja

Bartolčić je uoči sjednice stoga upozorio na to da je pretežiti dio hrvatskih nakladnika i knjižara ostao bez prava glasa, a možda i bez mogućnosti djelovanja u ZNK-u bez prava glasa, te da bi moglo doći i do velike nejednakosti među članicama.

– Ako se kroz izglasavanje novog Poslovnika »amenuje« model ponderiranog glasanja i za budući rad ZNK-a, to jest odbaci dosadašnji, uz neke manjkavosti demokratičniji model odlučivanja prema načelu: jedna tvrtka članica – jedan glas, tada to znači da već samo nekolicina najvećih, gospodarstveno najsnažnijih članova ZNK-a možu donijeti i takav oblik poslovnika koji će im omogućiti da lako preglasavaju sve ostale članice na skupštinama/sjednicama ili sjednicama Vijeća ZNK-a, te da ubuduće donose odluke kakve u prvom redu njima odgovaraju – rekao je Bartolčić prije sjednice.

Bartolčić je dalje istaknuo i da su poslani i neki »alternativni« prijedlozi glasanja, od onog starog: jedna tvrtka – jedan glas, zatim ponderiranog ovisno o gospodarstvenoj snazi tvrtki (jedna tvrtka ima dva, četiri, 12 i 40 glasova) pa do modificiranog ponderiranog modela (jedna tvrtka ima jedan, dva, tri ili četiri glasa), te njihovoj kombinaciji ovisno o tome glasa li se na skupštini ili u Vijeću ZNK-a, kao njezinom glavnom operativnom tijelu.

Kompromis

Prevedeno na laički jezik, na prvoj sjednici je jača manjina, dakle oni snažniji gospodarski subjekti, morala sebi ograničiti utjecaj, ako bi cijela priča imala nekog smisla za one koji su gospodarski slabiji, a brojniji. I, prema svemu sudeći, učinjen je kompromis koji je zadovoljio sve strane. Prihvaćeno je, naime, da se u budućem radu kod skupštinskog glasanja primjenjuje prilagođeni ponderirani model, u kojem najveći imaju četiri glasa, srednji tri, a ovi koji plaćaju članarinu 150, odnosno 300 kuna, da imaju jedan, odnosno dva glasa. Na Vijeću Zajednice, pak, koje broji 12 članova, glasat će se jedan za jedan, jer Vijeće je malobrojniji subjekt.

Bartolčić kaže da je on uoči sjednice namjerno bio malo »zapaprio« priču, budući da je promijenjena sama koncepcija Komore, koja svoju poziciju gradi prema onima koji joj najviše financijski pridonose.

– Zanimljivo je to da je od 40-ak subjekata naša zajednica bila jedna od aktivnijih, iako mi mislimo svašta i nismo uvijek zadovoljni, no pristojno smo jaki, jer tržišno gledano, po gospodarstvenoj snazi ima i jako velikih i srednjih i manjih tvrtki. I ja nisam tvrdio da će netko zlorabiti model, međutim postojale su šanse da se takvo što dogodi, jer ako netko ima 40 glasova, a netko dva, onda je sve moguće, jer se u igri mogu pojaviti i novi igrači koji bi to zlorabili – rekao nam je Bartolčić nakon sjednice, uz napomenu da ZNK inače trenutno broji 43 članice.

Novi Poslovnik

Donesen je na sjednici tako novi Poslovnik, koji kaže da su članovi zajednice samo oni koji plaćaju članarinu; tvrtke pri registriranju automatski postaju članice Komore, no male tvrtke biraju hoće li plaćati članarinu i biti članice. Pritom je moguće odabrati i visinu članarine, što zapravo znači da se glasove u neku ruku može i kupiti, ako se smatra da će to biti »isplativo«.

Bartolčića smo upitali i što je bilo s opcijom izlaska iz Komore, s obzirom na to da ZNK sada nije profesionalna organizacija, nego praktički volonterski utemeljen entitet, koji još k tome nije ni pravni subjekt, pa se ne može javljati na natječaje, već sve mora ići preko Komore. On sumnja da će se to dogoditi, koliko god on sam zagovarao izlazak iz Komore.

– Mislim da ne možemo tako lako natovariti posao na predsjednika i zamjenika predsjednika, koji će četiri godine volontirati, uzimati vrijeme svojim tvrtkama, i sve to besplatno. OK, članovi Vijeća se sastaju povremeno, ali kad imaš profesionalni ustroj, onda zaposliš jednog, dvoje profesionalaca i oni moraju efikasno izvršavati zadatke; ako si ti volonter, kako ću te stisnuti za bilo što? Često smo prespori, kao Zajednica, ali nekoliko ljudi nešto odigra, pa se, recimo, dogodi Mediteranski festival knjige i slično. Ali ne može se tako funkcionirati. Nažalost, ja ne vidim u širem krugu ljudi koji se bave knjigom spremnost da se organiziraju izvan Komore i bojim se da se tu pomaci neće dogoditi – rekao je Bartolčić.

Nedostatak komunikacije

Branši, po njegovu mišljenju, nedostaje unutranje komunikacije, mulstitasking, projektno komuniciranje i slično.

– Je li to pitanje Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige, koji se nije mijanjao 15 godina, a stvari su se mijenjale, je li to pitanje mogu li postojati kvartovske knjižare itd. Ja se nadam da će se možda doći pameti i da će novo Vijeće, koje je relativno OK balansirano, primijeniti model rada da nabode pet ili šest brzih točaka i oformiti timove ljudi, izvan Vijeća, pa i izvan Zajednice, koji će odraditi neki posao. Onda bi to moglo funkcionirati efikasnije nego što je bilo dosad – rekao je Bartolčić, istaknuvši i da se izborio za to da se u Poslovniku izričito navede da nakon svake sjednice Vijeća zapisnik mora doći mejlom u roku svim članovima Zajednice, a ne da se događa da ljudi ne znaju što se zbiva pa prestaju biti motivirani za rad Zajednice.

Jednako tako, iako, kako kaže, inače nije pristalica kongresnog turizma, smatra da bi se oni u branši trebali sastajati barem jednom godišnje, »minglati«, imati i neki radni program, ali i off-komunikaciju. Kroz takav oblik druženja neki ljudi bi se bolje upoznali i možda bi procirkulirale neke ideje, jer on smatraa da im toga najviše nedostaje – međusobne komunikacije.

– A ja ću u svemu tome uvijek biti onaj kamenčić koji malo žulja – zaključio je Bartolčić.

Novo vodstvo Zajednice

Budući da je sjednica ZNK-a bila i izborna, valja reći da je novi/stari predsjednik Slavko Kozina iz nakladničke kuće Naša djeca, a njegov zamjenik je Zvonimir Čimić iz Znanja. Novo Vijeće Zajednice, pak, uz predsjednika Kozinu i zamjenika predsjednika Čimića u idućem četverogodišnjem razdoblju, djelovat će u sljedećem sastavu: Nikica Micevski (Fokus komunikacije), Matilda Bulić (Školska knjiga), Anita Šikić (Hrvatska sveučilišna naklada), Ivana Ljevak Lebeda (Naklada Ljevak), Mišo Nejašmić (Superknjižara), Bojan Vidmar (Mozaik knjiga), Miro Radalj (Verbum), Seid Serdarević (Fraktura), Marko Punčikar Opitz (Profil Klett) i Marina Kralj Vidačak (Planetopija).