RIJEKA Zajednički program Revije malih književnosti i Human Rights Film Festivala, pod nazivom »Pobunjena želja«, održat će se od 3. do 7. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, a njegov središnji dio književni je festival koji će hrvatskoj čitateljskog publici predstaviti suvremenu književnost Magreba, odnosno Alžira, Maroka, Tunisa i Libije. Kao rezultat programa bit će objavljena i antologija suvremene književnosti Magreba »Ovo tijelo nije kuća«.

U sklopu »Pobunjene želje« ove godine gostuju književnice i književnici čiji su radovi odavno prešli granice vlastitih zemalja, kako to ističu organizatori, no u Hrvatskoj njihova djela nisu prevedena ili objavljena. Revija je stoga ujedno i svrtanje pozornosti izdavačima na potencijalno vrijedne autore i njihove knjige.

Iz Maroka tako stiže Mohammed Berrada, književnik, kritičar, prevoditelj Barthesa i Le Clézija, sveučilišni profesor i autor sedam nagrađenih romana prevedenih na francuski, engleski, španjolski, portugalski i norveški. Iz Tunisa dolaze dvojica već kanonskih pisaca i sveučilišnih profesora. Chokri Mabkhout je lingvist, doktor književnosti, urednik i prozni pisac, dobitnik najprestižnije međunarodne nagrade za arapsku književnost Arab Booker za roman Talijan. Habib Selmi autor je osam romana i dvije prozne zbirke, dvaput u užem izboru za Arab Booker, smatran jednim od najvažnijih suvremenih pisaca u arapskom svijetu.

Iz Alžira stižu pjesnikinje Samira Negrouche i Lamis Saidi. Saidi piše na arapskom i prevodi s više jezika. Negrouche piše na francuskom, prevodi i sama je prevedena na preko 20 jezika. Proznu stranu Alžira predstavit će Abderrazak Boukeba i Bachir Mefti, prevođeni pisci i novinari. Boukeba je uvršten u izbor Beirut 39 najboljih arapskih pisca mlađih od 40 godina, dok je Mefti romanom »Igračka vatre« ušao u uži izbor za Arab Booker 2012.

Razigrani i kanonski

– Kulturtreger i klub Booksa su 2005. počeli organzirati Reviju malih književnosti ponukani zanemarivanjem politički osjetljivih i komercijalno neatraktivnih stranih književnih scena u hrvatskom književnom kontekstu. Naime u to vrijeme, a dobrim dijelom tako je i danas, mainstream kultura je perpetuirala političke i ekonomske odnose moći unutar polja književnosti tako što je uglavnom izdavački naglasak stavljala na književnosti pisane takozvanim velikim jezicima i na književna djela iz uglavnom razvijenih zapadnih zemalja, a istovremeno se žalila na zanemariv interes za hrvatsku književnost u tim zemljama.

Revija je dala ironičan odgovor na to licemjerje i na Reviju počela pozivati pisce iz nama susjednih zemalja za koje hrvatski čitatelji uopće nisu čuli, a koji su u svojoj zemlji već bili važna književna imena. Time smo pokušala ukazati da se kao kultura ponašamo udvornički prema centrima kulturne moći, a bahato prema onima koje smatramo periferijom. Do 2016. smo predstavili 10 balkanskih zemalja iz kojih se do Revije ponekad i decenijama nisu prevodila književna djela (Bugarska, Rumunjska, Albanija), a nakon njih i baltičke zemlje te zemlje Beneluxa.

Riječki segment

U međuvremenu su književnosti iz manjih europskih zemalja u hrvatskoj kulturi postale zanimljivije kako se hrvatska približavala i konačno ušla u Europsku uniju, naročito zbog poticaja koje EU daje za prevođenje europske književnosti. S druge strane, mi smo shvatili da se na hrvatski gotovo ništa ne prevodi s arapskog jezika, a tema arapskog svijeta nam je izuzetno važna još od Arapskog proljeća 2011. i kasnije izbjegličkog vala 2015. godine koji je zahvatio i Hrvatsku – kaže Buljević, napominjući da su zato od prošle godine Reviju okrenuli prema arapskom Mediteranu, izveli je iz samog kluba Booksa u druge prostore u Zagrebu i u druge gradove u Hrvatskoj, među kojima im je Rijeka posebno važna, te uključili u nju srednjoškolce, azilante i izbjeglice.

– Kao i prošle godine kad smo predstavili bliskoistočne književnike, i ove godine kad predstavljamo književnike iz Magreba, Rijeka je vrlo važno mjesto za Reviju. Prije svega zbog povijesti grada i njezina mediteranskog i multikulturnog karaktera, ali i zbog toga što smo u Rijeci naišli na veliku otvorenost partnera (riječki književnici, Rijeka 2020 i program Kuhinja, srednje škole, Ex Libris, Art-kino Croatia) i publike. Tako smo ove godine odlučili osim u Zagrebu, festival otvoriti i u Rijeci razgovorom s trima književnicima i projekcijom marokanskog filma »Rock the Casbah«.

Osim javnog programa s učenicima Srednje ekonomske škole održali smo ovaj tjedan radionicu na kojoj su se polaznici upoznali s tekstovima gostujućih književnika, a za vrijeme Revije će književnici učenicima održati jedan školski sat i upoznati ih s kulturnim i književnim specifičnostima njihovih zemalja. Riječki segment programa raste iz godine u godinu, pa ćemo i u 2019. organizirati bogat program s gostima iz Egipta – poručuje Buljević.