
S 34. smotre Croatia Rediviva ča-kaj-što
povezane vijesti
U Selcima na otoku Braču održat će se 35. svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što. Obilježavajući 82. godišnjicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske (9. kolovoza 1943.) Croatia rediviva dogodit će se ove godine uoči kataklizmičkog spomendana, u petak 8. kolovoza u 21 sat.
Osim Selaca koja su najviše stradala i pretvorena su u ruševine, spaljeno je i pet ostalih bračkih mjesta (Novo Selo, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Bol). Prelijepi kameni gradić, usprkos herojskim naporima domoljubnog načelnika Općine Selca Ivana Štambuka da spriječi fašističko paljenje, uništen je u potpunosti i postao je obilježen zauvijek. Od spomenutog barbarskog čina nije se nikada potpuno oporavio i još uvijek je gradić s brojnim ruševinama i ruševnim palačama, biserima kamenoklesarske tradicije.
Manifestaciju Croatia rediviva utemeljio je dr. Drago Štambuk 1991. godine (uoči Krvavog Uskrsa, 30. ožujka) gradeći je na ideji trojednosti hrvatskoga jezika i Zlatnoj formuli ča-kaj-što koja je uz dugogodišnje promicanje na njegov prijedlog, a uz podršku svih relevantnih hrvatskih institucija, proglašena 29. studenoga 2019. kulturnim dobrom RH i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine (Rješenje br. Z-7412) te je postala temeljem Zakona o hrvatskome jeziku, izglasanom u Hrvatskom saboru u siječnju 2024. godine.
Zid od poezije
Smotru podržavaju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a njezini organizatori su Udruga Croatia rediviva i Općina Selca.
Jednog od nastupajućih pjesnika (iz svih triju hrvatskih književnih idioma: ča-kaj-što) ovjenčava se Maslinovim vijencem pa dotični/a postaje poeta oliveatus. Trideset i četvero dosadašnjih ovjenčanika predstavljeno je mramornim pločama na Zidu od poezije, na središnjem selačkom Trgu Stjepana Radića, s uklesanim stihovima po utemeljiteljevu ili ovjenčanikovu izboru. Njih 30 predstavljeni su svojim stihovima i u šest knjiga Maslinovih vijenaca, u svakoj po pet, pod uredništvom i u izboru utemeljitelja smotre.
Oliveati su, redom, od 1991.: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac, Dražen Katunarić i Sibila Petlevski.
Pjesnici nastupaju na Trgu Stjepana Radića, popularnoj selačkoj Pijaci, pred crkvom Krista Kralja u petak 8. kolovoza u 21 sat.
Sudionici smotre
Večer započinje pozdravnim govorom utemeljitelja Drage Štambuka te obraćanjima načelnika Općine Selca Ivana Marijančevića i visokih gostiju, među kojima je i talijanski veleposlanik u RH Paolo Trichilo, kao i predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović Salopek.
Utemeljitelj će čitati, što je postala tradicija, pjesmu »Maslina« velikog hrvatskog pjesnika i rođenog Bračnina Vladimira Nazora. Slijedi otkrivanje ploče prošlogodišnje oliveatkinje Sibile Petlevski, s osvrtom prof. dr. Sanje Knežević sa Zadarskog sveučilišta na njezino djelo i autoričino govorenje vlastitih stihova.
Podsjetit će profesorica Zadarskog sveučilišta i na nedavno preminule oliveate: Ernesta Fišera, Veselka Koromana i Petra Gudelja, a također i na 100. godišnjicu rođenja domaćeg čakavskog barda Zlatana Jakšića te njegove sabrane pjesme (»Gomile i ćulci«) u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Slijedi natjecateljski dio sudionika smotre, a nastupaju: Dražen Katunarić, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Štambuk, Davor Grgurić, Silvija Buvinić, Sanja Mošić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Hrvojka Mihanović Salopek, Paolo Trichilo, Katarina Makjanić, Goran Gatalica, Darija Žilić, Bogdan Arnautović, Vera Grgac, Tomislav Milohanić, Vjekoslava Jurdana i Acija Alfirević.
U pauzi vijećanja i izbora ovjenčanika/ce – glazbeni je program (tenor Domagoj Dorotić; »Serenada« Josipa Hatzea i »Ideale« Paola Tostija), nakon čega utemeljitelj Štambuk u ime tročlanog povjerenstva (Petlevski, Vrandečić Lebarić, Štambuk) ovjenčava Maslinovim vijencem 35. omaslinjenika/cu čija će se ploča s uklesanim stihovima naknadno podići na Zid od poezije.