Otvoreni poziv čitateljima na eksperimentiranje. Objavljena je knjiga "Learovanje - Shakespeare ispod kože"

Foto Milica Czerny Urban

»Learovanje« je žanrovski jedinstvena knjiga na domaćem tržištu adaptacijskih studija i umjetničke etnografije

povezane vijesti

“Antologija sjećanja” Marine Petković Liker i Lovre Rimca: Samoborski “Kralj Lear”
Nataša Govedić: Kazališni kritičari danas imaju više slobode od političkih i ekonomskih komentatora
Predstavljen novi roman Nataše Govedić: Tekst koji istražuje granice jezika i ljudskog iskustva

Naklada Ljevak objavila je knjigu »Learovanje – Shakespeare ispod kože« teatrologinje Nataše Govedić, koja je pisana kao otvoreni poziv čitateljima na stvaralačko eksperimentiranje sa svjetski najizvođenijom dramom dvadesetog stoljeća: Shakespeareovim »Kraljom Learom«.

Kako navodi popratna bilješka, »Learovanje« je žanrovski jedinstvena knjiga na domaćem tržištu adaptacijskih studija i umjetničke etnografije, neka vrsta radne bilježnice koja urednički i autorski sažima različita (k tome dugogodišnja) umjetnička iskustva tumačenja Shakespeareova »Kralja Leara«, inače lektirnog naslova. Bavi se procesima glumačkog izvođenja, prevođenja, dramaturškog, kritičkog i redateljskog promišljanja te pjesničkog, filmskog i likovnog odgovora na temu drame. Sadrži intervjue s nizom umjetnika koji su realizirali brijunsku predstavu »Kralja Lear« s Radom Šerbedžijom u naslovnoj ulozi, koja se uspjela održati na repertoaru punih dvadeset i pet godina. U knjizi govore Lucija Šerbedžija, Lenka Udovički, Ksenija Marinković, Miodrag Krivokapić, Ivica Buljan i drugi. Osim toga, riječ je o knjizi koja propituje status svjetskog klasika u hrvatskoj kulturi. Njezina je ciljana publika, ističe se, i srednjoškolska, i studentska i širegrađanska.

Intervjui

U knjigu uvodi tekst Nataše Govedić »Procesnost su-stvaranja ili sa Shakespeareom na Ti«. Kako otkrivaju stranice ove knjige, o Learu kontinuirano razmišljaju domaći pjesnici, dramaturzi, teatrolozi, redateljice, glumice i glumci, likovni umjetnici… »Željela sam njihove (i svoje) intimne stvaralačke procese ‘learovanja’ učiniti vidljivijima. Svakako mi je važno da se knjiga ne shvati kao ‘monografija’ jedne Shakespeareove drame, nego kao radna bilježnica iz procesnosti bavljenja Shakespeareovim ‘očinskim komadom’ ili roditeljskim pismom, dakle bitno slobodnije od tehničke evidencije ili nabrajanja gdje je sve i pod čijom palicom ‘Lear’ odigran na hrvatskim scenama«, napisala je Govedić.

Izdanje donosi intervjue s ključnim glumačkim i umjetničkim osobnostima brijunske predstave »Kralj Lear«, na čelu s glavnim glumcem Radom Šerbedžijom i redateljicom Lenkom Udovički. Objavljeni su i razgovori s glumcima Ksenijom Marinković (dekadama igra Goneril), Miodragom Krivokapićem (Gloucester), Ninom Šerbedžijom (dugo je igrala Kordeliju), Lucijom Šerbedžijom (najprije je deset godina igrala Kordeliju, zatim petnaest godina Regan) i majstorom zvuka Davorom Roccom. Glumac Dado Ćosić sa stote je izvedbe poslao svoj glumački zapis o težini proboja u »duboki ritam« predstave.

U knjizi su objavljeni i stihovi Dinka Telećana, Sanje Baković i Borisa Senkera. Svaka od njihovih pjesama može se tumačiti kao početak nove izvedbene okosnice »Kralja Leara«. Tea Rogić Musa napisala je slojevit ogled, a uz to i kritiku jedne izvedbe brijunskog »Kralja Leara«, zadirući u brojne probleme obiteljskih netrpeljivosti unutar ove Shakespeareove tragedije. Marija Georgiev u svojem eseju razmišlja o militarizaciji Kordelije, odnosno o tome koliko malo izbora Shakespeare ostavlja ženskom liku ukoliko namjerava ostvariti neki vid svoje autonomije. I likovna umjetnica Julia Stura u stripu dijeli pogled s Kordelijom, ostarjelom ali i dalje duboko povezanom s ocem Learom. Tin Bačun daje svoje čitanje Kurosawinog learovanja kroz dva filma – »Ran« (»Kaos«) i »Ikiru« (»Živjeti«). Bačun demonstrira i koliko su duboke poveznice azijskog i europskog Shakespearea, odnosno do koje je mjere čitav Kurosawin opus pod znakom jednog novovjekovnog dramatičara. Od minule kritičke recepcije ove drame u knjigu je uvršten tekst Mire Muhoberac o Learu glumca Vanje Dracha i redatelja Ivice Kunčevića iz 1998. godine. Objavljen je i intervju s Ivicom Buljanom koji je režirao »Kralja Leara« 2025. godine u Novoj Gorici. Glumica Helena Buljan dijaloško je vrelo kao domaći »ženski Lear« iz predstave »Šuma Striborova«.

Eseji

Knjiga donosi i autorsku dramu »KRALJ LEAR« (naslov je namjerno napisan kapitalno velikim slovima) Marka Fejera. Tu su još i eseji »Kralj Lear ili nema zaštite« Glorije Lujanović i Patrika Gregureca »Shakespeare Mlađi Peti ili Godardov ‘Kralj Lear’«. Objavljeni su i tekstovi prevoditeljica Ande Bukvić Pažin, Lare Holbling Matković i Dubravke Petrović (»Shakespeareov Kralj Lear (konačno) kod prevoditeljica«) s komentarima o procesu prevođenja. Uvrštena je i studija Nataše Govedić o Learovoj emocionalnoj ogoljenosti. Riječ je o vrijednoj knjizi koja iz različitih aspekata pristupa Shakespeareovu »Kralju Learu«.