41. sajam

Otvoren sajam knjiga i učila Interliber. Ovo mu je najveće izdanje u povijesti

Boris Pavelić

Foto: Denis Lovrović

Foto: Denis Lovrović

U paviljonima pet i šest zagrebačkog Velesajma smjestilo se tristo nakladnika iz trinaest zemalja, među kojima su Amerika, Kina i Rusija, koja se s vlastitim izložbenim prostorom nakon više godina vratila na Interliber



ZAGREB Dok su se na glavnoj pozornici smjenjivali uzvanici, otvarajući jučer 41. Interliber, najveći književni sajam u Hrvatskoj, Željko Međimorec, vlasnik riječkog antikvarijata i izdavača Ex Libris pocupkivao je na obližnjem štandu, očekujući da dostavljači svakog časa dovezu Ex Librisovu ovogodišnju izdavačku poslasticu: cjelovitog »Robija K« Viktora Ivančića, kultnu, najdugovječniju kolumnu u hrvatskome novinarstvu sabranu u pet knjiga, zbog koje se Ex Libris ove sezone, nakon devet godina stanke, vratio na Interliber.


Petoknjižje »Robija K«, zajedničko izdanje Ex Librisa, beogradske Fabrike knjiga i Srpskoga narodnog vijeća, moglo bi biti i metonimija onog što je Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, za naš list jučer opisao kao misiju Interlibera: da preraste u regionalni i međunarodni festival, kroz koji će Hrvatska »kulturno djelovati na područje našeg jezika, na kojemu knjiga može biti zajednički interes i integrirati društva s kojima smo vezani, usprkos ideologijama i dnevnim politikama«.


Živost od otvaranja


Kako bilo, ovogodišnji Interliber najveći je u više od četiri desetljeća dugoj povijesti: u paviljonima pet i šest zagrebačkog Velesajma smjestilo se tristo nakladnika iz trinaest zemalja, među kojima su Amerika, Kina i Rusija, koja se s vlastitim izložbenim prostorom nakon više godina vratila na Interliber. Do nedjelje, do kad je otvoren, sajam posjetiteljima nudi više od dvjesto književnih, obrazovnih i multimedijskih programa najrazličitije vrste i za sve uzraste..




Živost je bila vidljiva od samog jučerašnjeg otvaranja: od novih prijevoda Paula Coelha, za kojega vas reklame dočekuju i prije nego uđete u paviljone sajma, preko najvećih hrvatskih izdavača poput Školske knjige, Ljevaka i VBZ-a, koji dominiraju paviljonom pet, do šarolikog bogatstva manjih izdavača najrazličitijih usmjerenja, dječjih programa i multimedije u šestome velesajamskom paviljonu.


Uz prodaju knjiga, koje su na Interliberu jeftinije od dvadeset posto za nova do čak sedamdeset posto za stara izdanja, do nedjelje će na sajmu biti održana brojna predstavljanja knjiga, razgovori i skupovi, poput Sajma svjetskog obrazovanja u petak i subotu, koji će ponuditi informacije o školovanju u inozemstvu, ili »znanstvenoga kvarta«, koji se na Interliberu ove godine održava četvrti put.



Izdavačka kuća V.B.Z. petnaesti put raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine, koja će i ove godine uključivati novčanu nagradu od 100.000 kuna bruto, dakle umanjeno za porez. Žiri će i ove godine djelovati u sastavu: Zoran Ferić, Jagna Pogačnik, Mile Stojić, Strahimir Primorac i Drago Glamuzina, a u V.B.Z.-u najavljuju da će osim na hrvatskom jeziku pobjednički roman biti objavljen i na engleskom jeziku, u izdanju nakladničke kuće Istros Books iz Velike Britanije.Rok za slanje rukopisa na natječaj je 1. veljače 2019. godine, a rukopisi se uobičajeno predaju pod šifrom.

Najboljem romanu koji u rukopisu pristigne na natječaj bit će dodijeljena V.B.Z.-ova književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine, a autoru uručena novčana nagrada u bruto iznosu od 100.000,00 kuna. Rok za slanje rukopisa na natječaj je 1. veljače 2019. godine, a rukopisi se predaju pod šifrom.


Tekst javnog natječaja s detaljnim propozicijama dostupan je na internetskim stranicama www.vbz.hr.Žiri će i ove godine djelovati u sastavu: Zoran Ferić, Jagna Pogačnik, Mile Stojić, Strahimir Primorac i Drago Glamuzina, a važna novost je da će od ove godine pobjednički roman osim na hrvatskom biti objavljen i na engleskom jeziku, u izdanju nakladničke kuće Istros Books iz Velike Britanije. Dosadašnji dobitnici nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman godine u razdoblju od 2002. do 2017. godine bili su Josip Mlakić za roman »Živi i mrtvi«, Marinko Koščec za roman »Wonderland« i Jelena Marković za roman »Escajg za teletinu«, Davor Špišić za »Koljivo«, Nura Bazdulj Hubijar za »Kad je bio juli«, Hrvoje Šalković za »Pravi se da ovo nisi vidio«, Svjetlana Gjoni za »Nula nemo«, Predrag Crnković za »Beograd za pokojnike«, Dragan Pavelić za »Proljeće u Karolinentalu«, Aleksandar Novaković za roman »Vođa«, Ankica Tomić za »Naročito ljeti«, Ivica Prtenjača za roman »Brdo«, Marina Vujčić za roman »Susjed«, Lada Vukić za roman »Specijalna potreba« i Ivica Ivanišević za roman »Knjiga žalbe« te Marina Šur Puhlovski za roman »Divljakuša«.Veselimo se što će se tom nizu uskoro pridružiti još jedno ime.Redakcija V.B.Z.-a


Brojna predstavljanja


Svakoga dana, u oba paviljona, održavat će se i po četrdesetak raznovrsnih predstavljanja knjiga i susreta s autorima. Jučer poslijepodne održan je okrugli stol o kontroverznome Zakonu o knjižnicama, dok će danas u 19 sati o djelu izraelskog povjesničara i futurologa, globalnoj publicističkog zvijezdi Yuvalu Noalu Harariju, autoru knjiga »Homo sapiens«, »Homo deus« i najnovije »21 lekcije o 21. stoljeću«, razgovarati Tvrtko Jakovina i Ivica Puljak.


U četvrtak, među ostalim, bit će proglašenje sudionika šireg izbora za nagradu Fric, dok će u petak prevoditeljica Anda Bukvić i dječja psihologinja Tea Knežević u 16.30 sati održati predavanje »Kako potaknuti i njegovati ljubav prema čitanju kod djece«. U petak od 18 sati, Dalija Orešković, Božo Kovačević i novinar Željko Ivanković predstavit će Ivankovićevu knjigu »Slučaj Agrokor – privatizacija i crony kapitalizam«, dok će sat kasnije Žarko Puhovski, Ivana Gregurić i Višeslav Kirinić govoriti na javnome razgovoru o budućnosti ljudskog roda.


Na Interliberu bit će, među ostalim, biti predstavljen i ruski prijevod romana Miljenka Jergovića »Gloria in excelsis«, biografija Branimira Štulića novinara Hrvoja Horvata, nova će izdanja predstaviti zagrebački Sandorf, a u četvrtak će biti i razgovor o izazovima prevođenja, na kojemu će sudjelovati prevoditelji i članovi Hrvatskoga društva književnih prevoditelja.