Piše Kim Cuculić

Knjiga još 1981. predvidjela stvarnost: ‘Wuhan 400 je savršeno oružje. 2020. virus će se proširiti svijetom’

Kim Cuculić

U 2020. godini ozbiljno oboljenje pneumonija će se raširiti po svijetu napadajući pluća i dišne puteve, a bit će otporna na sve poznate medicinske tretmane... Nazvali su ga Wuhan-400 jer je razvijen u njihovim RDNA laboratorijima izvan grada Wuhana, zapisao je američki pisac Dean Koontz u svome romanu »Oči tame«



Moramo pomagati jedni drugima… Prepali su se. Telegram je glasio: »Proglasite izvanredno stanje. Zatvorite grad«… Može se reći da je od toga časa kuga bila stvar svih nas… Ti su se ljudi našli sada najednom odvojeni, a da toj odvojenosti nije bilo lijeka, jer nisu mogli jedan do drugoga, a prekinut je gotovo i svaki drugi dodir… No čudna stvar, svi nastoje koliko je moguće okrenuti leđa jedni drugima da se ne bi uzajamno zarazili… Proširi li se epidemija, raspustit će se i moral… Tako je bolest, koja je – naoko – prisilila stanovnike na solidarnost koja veže ljude u opsijedanom gradu, kidala istodobno tradicionalna udruženja i vraćala individuume njihovoj samoći… Naši sugrađani ne bijahu više krivi nego ostali svijet: zaboravili su biti skromni!…Vjerovali su da su slobodni, a nitko neće biti slobodan dok bude elementarnih zala… – rečenice su iz romana »Kuga« francuskog romanopisca, dramatičara i esejista Alberta Camusa, koji je objavljen 1947. godine.


Navedeni citati iz knjige kao da su napisani danas, kad se svijet suočava s pandemijom koronavirusa. Ova velika zdravstvena kriza koja je zadesila čovječanstvo, a ostavlja posljedice na sve sfere života, iznova je učinila aktualnom Camusov roman. Na www.openculture.com ovih je dana objavljen članak pod naslovom »Zašto trebate čitati »Kugu«, a u njemu se ističe da je za izdavače diljem svijeta sada pravi trenutak za nova izdanja Camusova djela. Zabilježen je i porast interesa za ovaj roman, posebno u Italiji koja je naročito pogođena koronavirusom. »Kuga« se dosta čita i u Francuskoj, ali i recimo u Južnoj Koreji.


Camusov roman je kronika koja opisuje fiktivnu epidemiju kuge što je 1940-ih godina zahvatila grad Oran – »običnu francusku prefekturu na alžirskoj obali«. Pisan je u trećem licu, iako ga zapravo piše jedan od sudionika zbivanja, doktor Bernard Rieux, pri čemu se koristi i bilješkama drugog važnog lika, Jeana Tarroua. Uz njih dvojicu, značajni likovi su i kriminalac Cottard, zaljubljeni novinar Rambert, svećenik Paneloux te Joseph Grand, činovnik koji pokušava napisati knjigu. Od početka epidemije i invazije štakora pa do njezinog povlačenja, opisane su sudbine ljudi koji se pokušavaju nositi sa sveprisutnom bolešću i tjeskobom u zatvorenom gradu. Djelo se često tumači i kao alegorijski prikaz otpora nacističkoj okupaciji.Kuga« je stvarana sedam godina: početna verzija bila je gotova 1943. godine, a nakon mnogih prepravljanja objavljena je četiri godine kasnije. Za potrebe pisanja Camus je proučavao medicinske priručnike i razna književna djela u kojima je bolest opisana. Glavnu temu romana čine filozofska pitanja o apsurdnosti života, smrti, patnji, ljubavi i solidarnosti. U romanu »Kuga« i eseju »Pobunjeni čovjek« Camus se distancira od Sartreova egzistencijalističkog nihilizma i zagovara pozitivne vrijednosti ljudske solidarnosti; kao odgovor na apsurdnost svijeta, nasilje i patnju, u tim djelima nudi suosjećanje, milosrđe, istinu i poštenje.


»Kuga« se bavi životnim pitanjima, čovjekovom unutarnjom borbom koja se događa kada nastupi neka izvanredna situacija kao što je na primjer bolest. U takvim trenucima svi postupaju na drukčiji način – neki traže religiozno objašnjenje, neki znanstveno, neki bježe, a neki se mire sa sudbinom. Ovim romanom započinje Camusov ciklus pobune – pobune malih, svakodnevnih ljudi naspram apsurdnosti vremena i situacija u kojima su se našli. Nasuprot pobune kao negacije i apsurda, »Kuga« je roman afirmacije i pobune kroz promoviranje pozitivnih vrijednosti.Bernard Rieux glavni je lik romana preko kojeg autor prenosi svoja razmišljanja i poruke. Rieux je liječnik koji osjeća veliku odgovornost prema ljudima iz zajednice, ostajući profesionalan do kraja. On stalno preispituje sebe i svoja etička načela. Kao liječnik vjeruje u znanost, a u jednom trenutku preispituje i vjerovanje u Boga. Smatra da bi ga vjera u Boga već odavno odbacila od borbe za čovjeka. Njegovo povjerenje u ljude je golemo i to je ono što mu naposljetku i donosi prijatelje i pomagače. Nakon što je izgubio suprugu i dobrog prijatelja i dalje je zadržao mirnoću. Shvaća da je ljudski život krhak, ali on se stalno ponovo obnavlja i traje. Rieux ne bježi od bolesti kao neki likovi u knjizi, njegova zadaća je briga za ljude bez obzira na situaciju.

Ovih dana nije popularna samo »Kuga«, nego i druga književna djela koja opisuju fikcionalne epidemije. Trenutačno mnogi govore o knjizi »The Eyes of Darkness/Oči tame« Deana Koontza, koja je objavljena 1981. godine i u kojoj je pisac fikcionalno »predvidio« virus koji danas nazivamo SARS-CoV-2. O tome govore sljedeći ulomci iz knjige: »Wuhan-400 je savršeno oružje. Pogađa samo ljudska bića. Nijedno drugo živo biće ne može ga prenijeti. Kao sifilis, Wuhan-400 ne može preživjeti izvan živog ljudskog tijela duže od minute, što znači da ne može trajno kontaminirati predmete ili mjesta na način na koji to mogu antrax ili drugi virulentni organizmi…



U 2020. godini ozbiljno oboljenje pneumonija će se raširiti po svijetu napadajući pluća i dišne puteve, a bit će otporna na sve poznate medicinske tretmane… Le Chen je prešao u SAD, noseći disketne zapise o najvažnijem i najopasnijem kineskom biološkom oružju desetljeća. Nazvali su ga Wuhan-400 jer je razvijen u njihovim RDNA laboratorijima izvan grada Wuhana, i građen je od 400 održivih sojeva umjetnih mikroorganizama stvorenih u istraživačkom centru.«



Ovih dana porasla je potražnja i za knjigom »The Stand« Stephena Kinga. U ovom postapokaliptičkom hororu King opisuje potpuni slom društva nakon što je pandemija ubila 99 posto svjetske populacije. Pandemija koronavirusa učinila je »Contagion« Stevena Soderbergha iz 2011. godine jednim od najgledanijih filmova. U središtu ove filmske priče je fikcionalna bolest koja je poubijala 26 milijuna ljudi diljem svijeta.