Može li glazba promijeniti svijet i može li lektira izgledati i zvučati drugačije – ali i hoće li hrvatsko školstvo ikada prihvatiti suvremenost – o ovim se temama pričalo na predstavljanju knjige Borisa Jokića u knjžari Ex Libris. Nazvanu “60 otkucaja: glazbena lektira”, knjigu su predstavili sam autor, Damir Urban i Helena De Karina uz moderiranje Zorana Grozdanova.

Knjiga sadrži 60 pažljivo odabranih pjesama raznih autora, stilova i vremenskih razdoblja, a koje su popraćene ilustracijama učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Jokić nije vidio njihove radove prije izdavanja, niti su učenici vidjeli Jokićeve tekstove o pjesmama. Finalni produkt neovisan je i istovremeno isprepleten rad 61 autora koji su zajednički pokazali da mlade može zanimati i zanima različita glazba, ali i da je krajnje vrijeme da se školstvo unaprijedi i osuvremeni.

Foto SERGEJ DRECHSLER

Boris Jokić bivši je voditelj kurikularne reforme koju su odbile obrazovne institucije 2016. godine. “U pokušaju promjene hrvatske škole, glavna je crta bila da bi škola trebala biti suvremenija u metodi i sadržaju. Htjeli smo unijeti elemente suvremenog izričaja u hrvatski odgoj i obrazovanje. To je naišlo na otpor tradicionalnog dijela hrvatskog društva, a iz toga sam 2018. godine došao na ovu ideju i otišao u Školu primijenjene umjetnosti te učenicima dao taj zadatak”, objašnjava.

Inovativni spoj pjesme i slike

Rezultat je za ove prostore inovativan spoj pjesme i slike, koji su uvijek povezani. Štoviše, nerazdvojni, kaže Damir Urban. “Genijalna je stvar što si vizualnu umjetnost spojio s glazbom – ne samo što si dao mladim ljudima priliku da slikaju, nego što su likovna umjetnost i glazba neraskidivi. Neke glazbenike njihovi vizualni umjetnici prate kroz čitavu karijeru, a i mi smo nekad kupovali albume jer su nam se sviđali omoti. Ta veza je neraskidiva i drago mi je da svaka pjesma ima svoj vizualni prikaz”, rekao je Urban i napomenuo da si je Jokić stvorio dobre temelje za nastavke, a Helena De Karina nadovezala se da se koncept može proširiti i na druge umjetnosti. “Ideja je sjajna za pokretanje jedne edicije koja bi se bavila različitim poljima, gdje bi neka druga osoba postavila svoje favorite i otvorila dijalog. To je izvrstan način na koji se može razmišljati, a istovremeno čitajući tuđa iskustva, oni mogu prepoznati i svoja”, kaže De Karina, profesorica hrvatskog jezika i književnosti.

Iako su ciljana publika bili tinejdžeri i adolescenti, Jokić kaže da vidi i čuje da je čitaju ljudi dobi od 11 do 91. “To mi je posebno drago, jer knjiga pokušava biti univerzalna. Ovo nije umjetnička knjiga, ali moja ideja je doći do što većeg broja mladih ljudi i reći im da u ovoj zemlji stvarno ima nešto vrijedno, možda i bolje nego u drugima”.

Foto SERGEJ DRECHSLER

Hrvatska nije vjerovala i ne vjeruje suvremenoj umjetnosti

A što se tiče mijenjanja svijeta kroz glazbu, Urban ne vidi da se to može učiniti naglo i masovno, nego od osobe do osobe, kao svojevrsni virus. “Umjetnički terorizam. Zaraziš osobu da primi glazbu, da se zapita. A onda će ona, ako ima sreće, zaraziti drugo dvoje. Tako se širi krug tih pjesama koje imaju određenu vrijednost”, objašnjava.

“Knjiga pokazuje da mlade umjetnost zanima i da ih možemo nagnati na nove perspektive. Da možemo vjerovati mladima. Poriv za knjigu izlazi iz toga. Hrvatska nije vjerovala i ne vjeruje suvremenoj umjetnosti, ne cijeni je. Društvo koje se srami svoje suvremene umjetnosti ne bi niti trebalo biti društvo. Hrvatska je društvo koje bježi od mladosti. Ideja da se na jednom mjestu suvremena umjetnost i mladost spoje, je ideja “60 otkucaja”, rekao je Jokić i zaradio velik pljesak publike.

Foto SERGEJ DRECHSLER