Metalni zvuk sudara mačeva, borbe (spužvenim) štapovima na brvnu i hrpa ljudi kostimiranih u srednjvjekovne gusare, ratnike, princeze ili pak likove iz japanskih »anime« crtića, neobične instalacije i ogromna zmajeva glava u školskom dvorištu – sve je to dio atmosfere »Liburnicona«, koji se ove godine održao 6. puta u Opatiji, te drugi puta u prostoru opatijske osnovne škole Rikard Katalinić Jeretov. Nije neobično bilo niti vidjeti opatijske »padawane« koji pokušavaju pronaći »silu« i postati »Jedi-vitezovi« pred strogim sudom »zakrabuljenog« liburnikonovskog »Jedi-vijeća«, ili pronaći pripadnike »osiguranja« admirala Ademe u traganju za cylonskim špijunima…

– Osobno, barem se trudim, stvarati knjige o intrigantnim i inteligentnim pustolovinama. Želja mi je zadržati čitatelja u neizvjesnosti i napetosti, ostaviti ga budnim uz knjigu do jutra, ali da mu pritom ostane i nešto znanja iz povijesti nakon što završi čitanje. Brojni moji likovi inspirirani su ličnostima iz povijesti, poručio je Kay. 

Dodao je i kako ga često pitaju kad će se snimiti neki film baziran na njegovim knjigama, te kazao kako njegovi agenti u Los Angelesu upravo pregovaraju za čak četiri filma. 

– Međutim, teško je očekivati da će se to dogoditi uskoro. Pišem knjige koje su uzbudljive, ali isto tako jako skupe i komplicirane za pretvaranje u filmove, zaključio je kanadski pisac.   

Sreću gradimo na dug

Razgovorljivi su bili i Krešimir Mišak, Zoran Krušvar te Zoran Žmirić, koji su na talk-showu raspravili o problemima copyrighta u modernom svijetu – od uvođenja »harača« ZAMP-a na prazne CD-e, preko mogućnosti da se patentira ideju koju uopće nisi u stanju realizirati, do patentiranih zrna sjemenja GMO-pšenice, koja je nakon svog »samouništenja« prouzročila masovan val samoubojstava u Indiji. Iako često oprečnih stavova, govornici i brojna publika stigli su do zaključka kako autorska prava danas najmanje koriste onima kojima bi trebala – autorima, jer se na njima najviše bogate već ionako bogate kompanije u izdavačkom biznisu. 

– Od sedam milijardi ljudi na svijetu, 93 posto danas su dužnici, samo sedam posto su vjerovnici. U takvim uvjetima života, sreća je postala psihološki poremećaj – jer tu sreću gradimo na dug. Oni koji nas zadužuju, znaju da će doći vrijeme kad dugove nećemo moći isplaćivati… Ljudski problem su i vlastiti izumi – niti jedan nije napravljen s razumijevanjem njegovih posljedica. Homo sapiens je na Zemlji 0,15 posto njena postojanja, i čini oko 0,5 po sto njene populacije. U tih 0,15 posto vremena, ovih 0,5 posto populacije, Zemlju je dovelo na prag uništenja, kazao je prof. dr. sc. Slavko Kulić, na svom predavanju, objasnivši kako su jedini izlaz iz ove situacije ljudskost i očovječavanje, odnosno uvođenje morala i razuma u svaki segment ljudskih djelatnosti.   

Na rubu znanosti

Kulićevo predavanje, održano u gotovo ispunjenoj velikoj sportskoj dvorani, pred oko 300 posjetitelja, bio je centralni događaj »liburnikonovskog petka«, a na istom ga je mjestu u subotu  zamijenio književnik Guy Gavriel Kay, koji je fanovima predstavio i potpisivao svoju knjigu »Ysabel«. Nije atraktivnosti nedostajalo niti ostalim programima – Emina Botonić govorila je na temu »Misticizam i okultizam u III. Reichu«, objasnivši skrivene veze između gotskih mitova i nacističke ideologije, SS odreda i Teutonskih vitezova, te kakve su se tajne skrivale u dvorcu Welwesburg, Himmlerovom utočištu koje je nazivao »novim Camelotom«. Uz Kayjevu »Ysabel«, predstavljena je još jedna nova knjiga »na rubu znanosti« autora Krešimira Miška. 

– Putovanje kroz vijesti okosnica je, kičma ove knjige, od koje se živci granaju na razne strane. Možemo reći da knjiga predstavlja moje osobno putovanje kroz temu urote. No, pretpostavljam da može imati smisla i onima koji prvi puta čuju za sve to, jer se u najvećoj mjeri bavi stvarima koje svakodnevno vidimo oko sebe, tu u Hrvatskoj, a ne u Americi ili Velikoj Britaniji ili Aziji, i koje se tiču našeg svakodnevnog života. Uostalom, i Europska Unija nam je sve bliža, a i mnogi segmenti društva već direktno ili indirektno počinju osjećati utjecaj uvođenja »pravne stečevine EU«, kazao je popularni televizijski voditelj o svojem djelu »Sve piše u novinama (a ponešto i ne)«.