Riječki festival autora

Dora Šustić i Zoran Ferić na Vrisku. Romani koji su se poznavali u prošlom životu

Valentina Botica

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

»Psi« Dore Šustić i »Dok prelaziš rijeku« Zorana Ferića u fokus stavljaju vezu starijeg muškarca i mlađe žene



RIJEKA – Književna debitantica Dora Šustić i književni veteran Zoran Ferić predstavili su u sklopu riječkog knjižnog sajma Vrisak svoje romane, koji pričaju slične priče, ali iz različite perspektive. Šustić je autorica romana »Psi«, nagrađenog književnom nagradom Drago Gervais i objavljenog u izdanju Frakture, a Ferić je pod naslovom »Dok prelaziš rijeku«, u izdanju VBZ-a, čini se, ispisao stilski potpuno drugačiji roman od prethodnih. Moglo se to zaključiti iz dvostrukog predstavljanja dvaju romana koje su moderirali Nikola Petković i Vid Barić.


No iako je tema dvaju romana slična, a to je emocionalna i fizička strast između sredovječnog muškarca i žene u dvadesetima, glavni likovi koji nose priče različite su osobnosti. Glavni lik u romanu Dore Šustić zaljubljena je djevojka koja studira u Pragu, a njezino ponašanje i razmišljanja ne moraju uvijek biti ugodna i prihvatljiva čitatelju.


Feminističko pitanje


– Htjela sam pisati roman kroz perspektivu zaljubljene djevojke. Htjela sam oslikati iskustvo koje je nekad iritantno. Htjela sam preslikati osjećaj srljanja u nešto za što znaš da nije dobro, ali je užasno intenzivno. Tu se po meni otvorilo feminističko pitanje zauzimanja prostora za svoje djelovanje, koje kao mlada djevojka moraš pronaći, a teško ga tražiš. Knjiga se može čitati i kroz tu perspektivu – rekla je spisateljica.




Feminističko pitanje puno se manje provlači kroz knjigu »Dok prelaziš rijeku«, ali autor ipak kreira ženski lik koji se ne boji zatražiti i dobiti ono što želi.


– Želio sam napisati roman u kojem je ženski lik svjestan sebe i vlastitog konteksta koji kaže: ja imam pravo na vlastitu podređenost i ja je konzumiram – rekao je Ferić, dodavši da se ljutio čitajući Dorin roman na sretno djetinjstvo u kojem je njezin ženski lik odrastao, dok je Dora njemu zamjerila upravo nesretno djetinjstvo i odrastanje bez oca, što je njegovu protagonistkinju pretvorilo u seksualno submisivnu.


Bez cenzure


Pitanje slona u sobi, a to je pogled društva na seksualno intenzivnu vezu u kojoj stariji muškarac ima moć nad mlađom djevojkom, na predstavljanju se samo okrznulo. Naime kroz oči romana »Psi«, radnju nosi snažan ženski lik koji društvo rado prihvaća, a suprotno tome, Ferićev glavni lik mogao bi se osuditi kao »stari pervertit«. Međutim, u oba slučaja radi se o strasti kroz oči zaljubljene osobe i kao takvu je valja prihvatiti. Šustić smatra da se književnost ne treba cenzurirati.


– Neke stvari se trebaju »kancelirati«, a neke ipak nisu militantni aktivizam, nego samo aktivizam koji nam je potreban. Ali u književnom tekstu ne smatram da nešto treba ograničavati – rekla je Šustić.


Govornici su se u tom kontekstu osvrnuli na jednu rečenicu Ferićeva romana: »Literatura ništa ne vrijedi ako nije čin socijalnog samoubojstva«, zaključujući da je glavni lik, inače pisac po zanimanju, svjestan posljedica svojeg romana i posljedica svog djelovanja. Prelaženje rijeke iz naslova romana simboličan je odlazak u prostor koji ne poznajemo. Oba glavna lika iz dvaju romana upuštaju se tako u odnos za koji znaju da se ne bi trebao dogoditi, ali ih svejedno nešto u njega vuče.