ZAGREB – Centar Miroslav Krleža, nakon niza peripetija i raznih planova, otvorit će se u petak, 29. prosinca u 18 sati – na dan obilježavanja 36. godišnjice Krležine smrti – na privremenoj adresi u Lovćenskoj ulici na kućnom broju 85a u Zagrebu. Autor koncepta projekta Goran Matović kaže da se Centar otvara kao okvir za djelovanje dok se ne stvore uvjeti za realizaciju Krležinog virtualnog centra, a potom i Centra dostojnog pisca Krležina formata.

Iako je ideja od nacionalnog značaja, neosporna je činjenica da iza pomno osmišljenog projekta ne stoji država, nadležno ministarstvo, ni Grad Zagreb. Matović nema odgovor zašto su u svemu tome izostale mjerodavne institucije.

Maketa prostora

– Otkad se javio s »Legendom« 1914. godine do današnjih dana oko Krleže se razvijaju prijepori. Nitko ga neće. Ni lijevi ni desni. Pouzdan je svjedok morala i mentaliteta. I zatucanosti. Na programima Festivala Miroslav Krleža nikad se nije pojavila ni jedna ministrica, odnosno ministar kulture, bez obzira na to kojem političkom spektru pripadali. Sve oko Krleže rađa se uz velike otpore. Pred našim nastojanjima stoji uvijek veliko ne. Na sve načine nastoji se održati mrtvo stanje našeg velikog pisca – kaže Matović, smatrajući da bi Krležin centar morao biti mjesto dinamičke strukture i pozornica permanentnih okupljanja, poput onog što je Francuzima Balzacov dom, što su za Ruse tako idealno sačuvani Tolstojev dom u Jasnoj Poljani, te stanovi Dostojevskog, Ostrovskog, Majakovskog…

Prostor Centra, pojašnjava Matović, oblikovan je kao maketa prostora kako ga zamišljaju u potkrovlju vile Rein na adresi Krležin Gvozd 23. Iz nemogućnosti da redovitim načinima realiziraju ideju ovog kapitalnog projekta hrvatske kulture odlučili su se okupiti u privatnu, ali građansku inicijativu te napraviti novi korak prema projektu koji su podržali brojni umjetnici. Centar radi na sintezi Zagreba i njegovog najvažnijeg kroničara, no vrlo je upitno kada će promijeniti privremenu adresu u stalnu.

Nastaviti projekt

U prvoj fazi projekta Krleža, Matović je zamislio realizirati Virtualni centar, a nakon toga i stvarni centar dostojan Krleže.

– Slična je situacija neprepoznavanja bila i s Festivalom Miroslav Krleža. Kad sam se javio na prve natječaje svi su me odbili i tad sam bio siguran da sam na tragu dobre ideje. Poslije se pridružio Grad Zagreb, pa Ministarstvo kulture, Turistička zajednica grada Zagreba te brojni sponzori i donatori. Oko ideje osnivanja Centra okupio sam velike umjetnike i mnogobrojne kulturne institucije. Oduševljen sam podrškom. Pokrenuta je silna pozitivna energija i vjerujem da će se ona ugraditi u živi Centar, koji je zasad udomljen u privatnom stanu – dodaje Matović, ističući da ako projekt ne može biti stanar hrvatske kulture, može biti njihov podstanar.

Situirati Krležu izvan Zagreba nemoguće je baš kao što je nemoguće Pirandellu oduzeti Siciliju, Kafki Prag, Babelju Odesu, a Dostojevskom Petrograd, smatra inicijator projekta. Krležino udomljavanje podržale su, kaže, značajne institucije hrvatske kulture, no sve je ostalo samo na podršci, dok inicijator smatra da je ideja stvaranja takvog Centra važna za Zagreb kao kulturno središte iz kojega će se preko Krleže uspostavljati novi dijalozi sa svijetom. Ovu akciju vidi kao jedini način da se projekt nastavi – da započeta ideja Centra Miroslav Krleža ne ostane u zrakopraznom prostoru.