Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca kao prvi naslov u novoj kazališnoj sezoni izvest će dramu »Rimske noći«, čija je premijera 17. listopada u Filodrammatici u sklopu Dana talijanske kulture i talijanskoga jezika u Rijeci. U studenom je na programu »Kafka Project« Karine Holla, koji je imao praizvedbu na ovogodišnjim Riječkim ljetnim noćima, a sada će se igrati na pozornici riječkog kazališta.

   Za veljaču je najavljena premijera komedije »Barun penjač« Itala Calvina, u adaptaciji i režiji Paole Galassi, a u travnju 2014. slijedi predstava »Dunav«, koju prema glasovitoj knjizi Claudija Magrisa režira Igor Pison. Odabranim naslovima Talijanska drama ove se sezone u potpunosti vraća talijanskim autorima, o čemu razgovaramo s ravnateljicom ove umjetničke grane Laurom Marchig:

Calvinova univerzalna dimenzija

– Osim što se radi o talijanskim autorima, većina predstava predloženih za 2014. godinu bit će adaptacije za kazalište. Riječ je o proznim djelima, romanima i esejima koji su utjecali na misli i ukuse te književne tendencije dvadesetog stoljeća. Pisci kao što su Italo Calvino i Claudio Magris nisu važni samo za talijansku, nego i za svjetsku kulturu. Njima treba pridružiti i Franza Kafku, a prema dramskom tekstu italoameričkog autora Franca D’Alessandra nastaje predstava »Rimske noći«.

   Odabir spomenutih autora ima i svojevrsnu pedagošku komponentu, u smislu da će se sve generacije publike moći susresti s tekstovima koji su ostavili dubok trag u 20.stoljeću.

   Krenimo od Itala Calvina. Zašto ste se odlučili za njegova »Baruna penjača«?

   – Pored toga što je to obavezna lektira u talijanskim školama, riječ je o tekstu koji je aktualan. Ovaj alegorični roman, koji kanimo predstaviti u kazališnoj adaptaciji i koji teži pobuditi zanimanje raznovrsne publike – od najmlađe do odrasle, napisan je između 1956. i 1957. godine i sastavni je dio poznate trilogije, koja uz »Baruna penjača« sadrži još i »Prepolovljenog vikonta« i »Nepostojećeg viteza«.

   Protagonist »Baruna penjača« je dječak koji se penje na stablo, odbijajući se spustiti na tlo i provodeći cijeli život na stablima. Lik je to koji odbija hodati po zemlji poput ostalih, ali je posvećen dobrobiti za bližnjega. Ovaj Calvinov tekst ima univerzalnu dimenziju, a riječ je o autoru koji je dosta prevođen i na hrvatski jezik. Preporučam i čitateljima i gledateljima da se vrate Calvinu.

   Ove sezone na repertoaru imate i »Dunav« Claudia Magrisa, uglednog književnika koji je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu središnje Europe. Nedavno je u izdanju »Frakture« izašlo novo izdanje »Dunava« u hrvatskom prijevodu Ljiljane Avirović. Zašto »Dunav« kao kazališna predstava?

   – »Dunav« je vjerojatno knjiga koja najbolje predstavlja Claudia Magrisa, istančanog intelektualca i esejista velike emotivne inteligencije, koji je jedna od najvećih osobnosti talijanske kulture, ali nadasve srednjoeuropske u nekoliko posljednjih desetljeća. Magrisov »Dunav« je pomalo i roman, i putopis, i esej, a istodobno nije ništa od toga. Adaptaciju radi Igor Pison, Slovenac iz Trsta, mladi autor koji je već radio adaptacije Magrisovih tekstova.

Magrisova veza s Rijekom

Claudio Magris oduševljen je što će se njegov »Dunav« postaviti u kazalištu. Naša je namjera, oslanjajući se na kazališni jezik, ponuditi gledatelju idealno zemljopisno, ali i povijesno i vremensko putovanje kroz složene stvarnosti kojima prolazi Dunav, postajući simbolom Mitteleurope i njezina mitskog preobražaja, ali i neizbježnog propadanja. Predstavu smo žanrovski odredili kao »glazbeni putopis«. Bit će i dosta pjevanih dijelova. Pretpostavljam da će »Dunav« bit zanimljiv i za hrvatsku publiku.

   Hoće li Claudio Magris dolaziti na probe? Da li mu je posebno važno što predstava nastaje upravo u Rijeci, rodnom gradu njegove supruge – spisateljice Marise Madieri preminule 1996. godine?

   – Magris je najavio da će dolaziti na probe, ali je redatelju dao slobodne ruke. Claudiju Magrisu važna je ova veza s Rijekom. »Dunav« je, naime, njegov posljednji tekst koji je napisao dok mu je supruga Marisa Madieri još bila zdrava. To je priča o putovanju s njegovom ženom i prijateljima od izvora do ušća Dunava. Nadam se da ćemo u predstavi uspjeti stvoriti dojam o tom putovanju svijetom Srednje Europe.

   Sezonu uskoro otvarate predstavom »Rimske noći«. O kakvom je tekstu riječ?

   – U dramskom komadu »Rimske noći«, višestruko nagrađivanog suvremenog američkog autora Franca D’Alessandra, pojavljuju se talijanska glumica Anna Magnani i američki dramatičar Tennessee Williams, dvoje umjetnika koji su obilježili teatar i film 20. stoljeća. Veći dio teksta temelji se na stvarnoj korespondenciji dvoje lica, kao i iz dijelova autentičnih filmskih i dramskih dijaloga. Inscenacijom ove drame obilježavamo 30 godina od smrti Tennesseea Williamsa i 40 godina od smrti velike Nannarelle. Autor komada Franco D’Alessandro je Italoamerikanac fasciniran talijanskom kulturom. Njegove »Rimske noći« još nisu igrane u Italiji. Tekst je napisan na engleskom, a mi sada koristimo autorov prijevod na talijanski. Predstavu režira Edvin Liverić, Annu Magnani utjelovit će Elvia Nacinovich, a Tennesseea Williamsa – Mirko Soldano.