Premijera "Okretaja zavrtnja"

Riječka publika prihvatila Brittena

Kim Cuculić

Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, Britten i James su uspjeli napraviti provokativno, u glazbenom smislu dekadentno, ali vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja »hommage« pričama o duhovima



RIJEKA » Nakon šibenske premijere predstava »Okretaj zavrtnja« Benjamina Brittena, pod ravnanjem Aleksandra Kojića, premijerno je izvedena i u HNK Ivana pl. Zajca. Ovo operno djelo postavljeno je u prigodi 100. obljetnice Brittenova rođenja, u režiji Ozrena Prohića i u koprodukciji riječkog i šibenskog HNK-a. 


   Komorna opera »The Turn of the Screw/Okretaj zavrtnja« nastala je prema libretu Myfanwy Piper i noveli Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskom bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samoga skladatelja. Ova neobična i jezovita priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno balansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja, između mladosti i zrelosti. 


   Partitura osebujnog glazbenog izričaja na začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Sama radnja ovog djela ostavlja mnoga pitanja otvorenima. Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, ali i svoje seksualnosti, Britten i James su uspjeli napraviti provokativno, dekadentno u glazbenom smislu, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja »hommage« pričama o duhovima. 




   Neuobičajeno operno djelo, izvedeno na engleskom jeziku, predstavilo je novinu i za riječku publiku koja je, sudeći prema dugotrajnom pljesku i ovacijama, vrlo dobro prihvatila Brittena. Na riječkoj premijeri pjevali su Sergej Kiselev (Prolog), Marijana Prohaska (Guvernanta), Sven Jagarinec (Miles), Martina Klarić (Flora), Nera Gojanović Kljajić (Gospođa Grose), Marko Fortunato (Quint) i Vedrana Šimić (Gospođica Jessel). Koncert majstor je Krunoslav Marić, a na poklon su izišli i članovi orkestra Eduard Kraljić, Vlaho Prohaska, David Stefanutti, Valter Veljak, Andrea Jelavić, Nedžad Karabdić, Fabrizio Maschio, Ivan Vagroš, Vinko Rožić, Vlasta Hribar Barković, Marijan Lincmajer te pijanist Filip Fak. 


   Pročišćenu i funkcionalnu scenografiju osmislili su Dalibor Laginja i Ozren Prohić, maštovite kostime kreirala je Sara Lovrić Caparin, a efektno svjetlo oblikovao je Zoran Mihanović. Scenski pokret razradila je Snježana Abramović Milković, a autor video projekcija je Ivan Faktor.    Benjamin Britten (1913-1976) prvi je skladatelj nakon Purcellova vremena koji je ponovno pobudio interes svjetske glazbene javnosti za englesku glazbu. Njegovo stvaranje odlikuje se, kako invencijom i originalnošću, tako i uravnoteženošću i blještavom skladateljskom tehnikom. Njegove su opere ostvarenja snažnog glazbeno-psihološkog izraza, zanimljivog stila i zaokružene forme.