Riječki plesači vole bijeli balet. Neće im biti lako i oni znaju što je »Orašar«, no ovo je akademija i od toga se može razvijati u bilo kojem smjeru dalje
Balet HNK Ivana pl. Zajca ove kazališne sezone, nakon poduljeg vremena, vraća se bijelom baletu. Bit će to »Orašar« Petra Iljiča Čajkovskog, jedno od najljepših djela klasične baletne literature i jedan od najpopularnijih baleta već više od jednog stoljeća. Veličanstvena glazba Čajkovskog donosi priču o božićnoj zemlji bajki. Svake godine tijekom zimskih mjeseci brojne baletne kuće diljem svijeta izvode upravo ovaj poznati balet, a riječka premijera najavljena je za 14. prosinca, u koreografiji i režiji Ronalda Savkovića, ravnatelja Baleta u Rijeci.
Drugi premijerni naslov Baleta u ovoj sezoni je autorski projekt »Pour homme et femme/Za muškarca i ženu« Maše Kolar i Lea Mujića, a reprizno će biti izvedeni naslovi »Carmina Burana«, »Mozart efekt« i »Shut up and Dance«, a tu su i Novogodišnji konceti te edukacijski program Baleta.
Riječki Balet nedavno je s plesnom predstavom »Shut up and Dance« uspješno otvorio četvrti Balet fest u Sarajevu, pa dojmovima sa sarajevskog festivala počinjemo razgovor s Ronaldom Savkovićem.
Zatvaranje kruga
– U Sarajevu je bilo uistinu sjajno. Naš »Shut up and Dance« toliko je oduševio sarajevsku publiku da je dugačak pljesak na kraju završila stajaćim ovacijama! Ovo je gostovanje bilo značajno za ansambl riječkog Baleta, jer je dobio priliku plesati izvan Rijeke i pred nekom drugom publikom. Meni je ovo bio treći put da se kao koreograf predstavljam na sarajevskom festivalu. Ranije sam sudjelovao s dva vrlo narativna baleta – »Romeom i Julijom« Narodnog pozorišta iz Sarajeva i sa »Samsonom i Dalilom« Makedonske opere i baleta. Za razliku od toga, »Shut up and Dance« ne temelji se na naraciji, nego na prenošenju energije.
Premijera »Shut up and Dancea« izvedena u HKD-u na Sušaku i reprizna predstava koju smo vidjeli na ovogodišnjim Riječkim ljetnim noćima bile su različite. Je li i sarajevska izvedba bila drugačija?
– Predstava prikazana u Sarajevu koreografski je poboljšana i zadobila je formu koja bi u daljnjim izvedbama trebala takvom i ostati. Imamo materijal s izvedbe snimljene u »Harteri« tijekom Riječkih ljetnih noći, koji ćemo slati na festivale.
Zašto su važna gostovanja Baleta izvan matične kuće?
– Priroda gostovanja je takva da nemaju natjecateljski karakter, nego se radi o razmjeni i kulturnom dijalogu između država, gradova i umjetničkih stilova. Nastupa se u drugim kazalištima, pred novom publikom. Gostovanja su važna i za promidžbu matičnoga kazališta. Bitno je postaviti temelje za budućnost, prema kojima će cijeli teatar funkcionirati sljedećih dvadeset godina. Treba stvarati umjetnost dugog trajanja, a ne samo plamičke koji u trenutku zabljesnu.
Hoćete li »Orašara« uspjeti realizirati vlastitim snagama ili će biti potrebni vanjski suradnici?
– »Orašar« već samom svojom pričom zahtijeva puno ljudi na sceni i bit će nam potrebna pomoć izvana. To se prije svega odnosi na djecu, jer je to dječja predstava. Zato smo i raspisali audiciju za djevojčice i dječake koji bi sudjelovali u »Orašaru«. Potrebno je da su muzikalni i da imaju osjećaj za ritam, a izabrat ćemo one koji nam najbolje odgovaraju za predstavu.
Važno nam je da vratimo tradiciju odlaženja na »Orašara« u predbožićno vrijeme. To je magija koja se ničime ne može nadomjestiti. U samoj dramaturgiji Darko Lukić i ja nešto ćemo malo promijeniti. Više ćemo se baviti svijetom lutaka i njihovim čarima. Lutkama kao simbolima vječnosti, ljepote, strasti i neprocjenjivih vrijednosti. Lutke će oživjeti i plesati svoje plesove.
Predstavu ćemo pokušati vizualno što više rasteretiti, no kostimografski i scenografski to će biti bijeli balet. Pripremamo spektakl, jer »Orašar« mora biti glamurozan. Kostime će osmisliti Aleksandar Nošpal, scenograf je Dalibor Laginja, a oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić… Volim imati stalni tim suradnika, jer tako zajedno učimo i rastemo.
I soliste imate u riječkom baletnom ansamblu?
– Sve su naši plesači. U »Orašaru« za likove Klare i Princa imam čak tri podjele.
Hoćete li i vi plesati?
– Plesat ću na premijeri, i to po prvi put Drosselmeyera. »Orašar« je inače moja prva predstava koju sam plesao kao baletni đak u Rijeci, kod Jože Komljenovića. Tako se krug na neki način zatvara.
Raduju li se članovi riječkog Baleta povratku bijelom baletu?
– Naravno, oni vole bijeli balet. Neće im biti lako i oni znaju što je »Orašar«. Ne želim da zaborave ono što su dosad radili, no ovo je akademija i od toga se može razvijati u bilo kojem smjeru dalje. I »Shut up and Dance« je zapravio čista klasika, u koju sam unio neke svoje režijske ideje.
Dvije nove kreacije
Možete li nam nešto reći o autorskom projektu »Pour homme et femme«?
– Riječ je o autorskom projektu Maše Kolar i Lea Mujića, koji su u ovom trenutku dva ponajbolja mlada koreografa. Oni će donijeti dvije nove kreacije, koje će se po prvi put spojiti. Naslov projekta je asocijacija na natpis na parfemima – »Pour homme et femme«/»Za muškarca i ženu«. Maša Kolar koreografirat će na glazbu riječke grupe »Quasarr«. Koreografima prepuštam da kreiraju svoje snove. »Orašar« i taj autorski projekt dvije su udarne premijere u ovoj kazališnoj sezoni, a članovi Baleta sudjeluju i u opernim predstavama, kao što je »Svijetleći grad« kojega upravo pripremamo.
Koliko Balet HNK Ivana pl. Zajca sada ima plesača, a koliko bi ih po vašem mišljenju trebalo biti za neko optimalno funkcioniranje?
– Trenutačno imamo 30-ak plesača, a optimalno bi ih trebalo 40. Međutim, to ne ovisi o nama. Ne možemo otvarati nova radna mjesta, a ovisimo i o financiranju.
Imate nekoliko novih plesača. Riječ je uglavnom o strancima. Kako oni doznaju za audicije u Rijeci?
– To je zapravo vrlo jednostavno. Postoji stranica www.networkdance.com, na kojoj postoji informacija o riječkom kazalištu i audicijama. Plesače tražimo na osnovi njihovih životopisa, prema visini, izgledu…
Imate li ove sezone i neke svoje projekte izvan riječkog kazališta?
– Ove sezone odlučio sam biti cijelo vrijeme u Rijeci i posvetiti se prije svega »Orašaru«. Želim riječki ansambl naučiti sve što znam i prenijeti im svu moju ljubav prema baletu, posebice prema »Orašaru«. I u sljedećim sezonama namjeravamo raditi klasičan balet.