Čekajući vizu za Ameriku, Brecht je 1941. komad pisao s neskrivenim didaktičkim ciljem kako bi Amerikance upoznao s mehanizmima koji su Hitlera doveli na vlast. Zbog američke publike kronologija događaja iz godina uoči Drugog svjetskog rata i jačanja nacizma prebačena je iz stvarnog povijesnog konteksta u gangsterski milje Chicaga tridesetih godina 20. stoljeća.
Redateljica Lenka Udovički ostala je vjerna toj ideji i nije se upuštala u radikalniju interpretaciju ili jače aluzije prema suvremenosti. To možda i nije bilo potrebno, jer Brechtove rečenice i zbivanja koja ukazuju na pakleni »brak« kapitala, kriminala i vlasti kao da su napisane danas.
Crta spektakularnosti
»Cabaret Brecht – Zadrživi uspon Artura Uija« zanimljiv je prije svega u izvedbenom smislu. Kabaretska forma, furiozni jazz ritmovi skladatelja Nigela Osbornea i sjajan prepjev songova Davora Rocca kreirali su neku vrstu glazbene dramaturgije, koju izvrsno slijede koreografija Staše Zurovca i scenski pokret Mladena Vasaryja. Od početka do kraja predstave pokreti i kretanje glumaca je koreografirano, a scenska zbivanja uživo prate pijanist Karlo Hubak i orkestar »Petrojvic Blasting Company«.
Sâm početak predstave priziva poetiku nijemoga filma, a Lenka Udovički koristi i elemente gangsterskih filmova, pridajući uprizorenju i crtu spektakularnosti. Za to je zaslužan i Deni Šesnić, scenograf, oblikovatelj svjetla i videa, koji je ambijent Tvrđave Minor svjetlosnim efektima i video projekcijama transformirao u Chicago, koji pomalo nalikuje na Gotham City. Video je oblikovao i Marin Lukanović, asistent redateljice.
Brechtovu alegoriju Lenka Udovički zaogrnula je u ruho groteske, što je često i omiljena forma Staše Zurovca. U takav koncept uklopili su se i kostimi Bjanke Adžić Ursulov, koja ispod crnih šešira, frakova i gangsterskih odijela razotkriva donje (prljavo) rublje moralno problematičnih protagonista.
Moć glumačke transformacije
U naslovnoj ulozi Artura Uija, šefa gangsterske bande, briljira zagrebački glumac Ozren Grabarić, u ovom trenutku jedan od najboljih hrvatskih glumaca mlađe generacije. Grabarić je i ovoga puta pokazao začudnu moć glumačke transformacije, utjelovivši svojevrsnu nadmarionetu – groteskni lik sitnog kriminalca koji se postupno transformira u hitlerovsku figuru moćnika čiji postupci vode u sve veću manipulaciju i nasilje.
Trijumf zla
U ulogama poslovnih ljudi, voditelja Karfiolskog kartela pojavljuju se Damir Šaban, Dražen Šivak, Igor Kovač, Zoran Pribičević i Maja Posavec. Jedina žena u ansamblu, Posavec još tumači i uloge Mladog Dogsborougha i žene novinskog izdavača Betty Dullfeet. Vlasnika brodogradilišta Sheeta igra Jure Ivanušić, a Sheetova blagajnika Zoran Pribičević. Tu je još i niz sporednih likova, koji ilustriraju temu korumpiranosti i malograđanskog mentaliteta koji utire put velikim diktatorima i njihovim zločinačkim pohodima.
Bankrot, korupcija, sumnjivi zajmovi i tema brodogradilišta, udruživanje kriminalaca i vladajućih u sveobuhvatnoj pljački izmanipuliranog naroda motivi su koji asociraju na trenutačno stanje u Hrvatskoj, ali i šire. Trijumf zla u finalu predstave i poruka publici: »Vi ste nas izabrali«, ne daje mnogo prostora za optimizam. Premda se alegorija na Hitlera može učiniti anakronom, predstava Kazališta Ulysses kao da upozorava da vrijeme krize iznova može poroditi neko novo sjeme zla.
