Bože Jurić Pešić i Kristina Kolar - radne fotografije / Foto Dražen Šokčević
Posljednja Puccinijeva opera, jedno od najizvođenijih i najspektakularnijih djela operne literature, poznata je po raskošnoj orkestraciji, snažnim zborovima i arijama kao što je "Nessun dorma"
povezane vijesti
RIJEKA – Na pozornicu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca 7. travnja stiže iščekivani operni spektakl, premijera grandiozne opere »Turandot« Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela, a u režiji Arnauda Bernarda.
Posljednja Puccinijeva opera, jedno od najizvođenijih i najspektakularnijih djela operne literature, poznato po raskošnoj orkestraciji, snažnim zborovima i arijama koje su ušle u kolektivnu svijest, poput slavne arije »Nessun dorma«, vraća se na riječku pozornicu nakon čak 32 godine, a točno stotinu godina nakon njezine praizvedbe u milanskoj Scali.
U središtu poznate priče je ledena princeza Turandot čija okrutna igra triju zagonetki odlučuje o sudbini njezinih prosaca odvodeći ih u smrt. Međutim, dolaskom tajanstvenog princa Calafa, njezin se svijet počinje mijenjati.
Upravo tu dimenziju odnosno transformaciju u svojoj viziji ističe renomirani francuski redatelj Arnaud Bernard, koji je impresivnu karijeru izgradio na najpoznatijim europskim i svjetskim opernim pozornicama, a koji u »Turandot«, posve različitoj od ranijih Puccinijevih heroina, vidi i metaforu suvremenog svijeta čiju radnju smješta u monumentalnu atmosferu inspiriranu filmom »Metropolis« Fritza Langa. U tom hladnom, kontroliranom sustavu, Turandot je gotovo neljudsko biće.
Bezvremenska priča
»’Turandot’ prati putovanje od noćne more prvog čina do svjetla završetka, ističe Bernard«, te dodaje: »Srce opere može se sažeti kao transformacija kroz ljubav i ponovno otkrivanje ljudskosti.«
Intendantica riječkog HNK- a Dubravka Vrgoč također ističe bezvremensku snagu ove priče naglašavajući kako je »riječ o mnogo više od bajke: o složenoj psihološkoj drami u kojoj se isprepliću ljubav, moć, strah i žrtva.«
»Njezine zagonetke nisu iskušenja razuma, već štitovi protiv svijeta koji traži da se srce otvori bez garancije da neće biti slomljeno«, kaže Dubravka Vrgoč.

U naslovnoj ulozi je riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar, koja je ulogu Turandot s velikim uspjehom ranije ostvarila u Italiji i Španjolskoj. S njom je u alternaciji Anastasia Boldyreva.
U ulozi Calafa alterniraju Bože Jurić Pešić i Nattha Thammathi, a u ulozi Timura Luka Ortar i Slavko Sekulić. U ulozi Liù izmjenjivat će se će Anamarija Knego i Gabrijela Deglin. Altoum će biti Sergej Kiselev, a ministri Ping, Pang i Pong Jure Počkaj, Marko Fortunato i Aljaž Žgavc.
Jure Počkaj tumačit će i ulogu Mandarina, a Princ od Perzije bit će Matej Kovač. Uz njih u predstavi sudjeluju Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor.
Praizvedba
Redatelj Arnaud Bernard potpisuje i scenografiju te kostimografiju predstave, a Dalibor Fugošić oblikovanje svjetla.
Puccini je svoju »Turandot« ostavio nedovršenom, pretekla ga je smrt tijekom liječenja u Bruxellesu, a operu je, prema njegovim skicama, dovršio Franco Alfano.
Praizvedba je održana 1926. u Teatru alla Scala u Milanu pod ravnanjem Artura Toscaninija. Taj događaj ostao je zabilježen kao jedan od najemotivnijih trenutaka u povijesti opere.
Najdramatičniji trenutak dogodio se u trećem činu, na mjestu gdje je Puccini prestao pisati, kada je dirigent Toscanini spustio palicu, okrenuo se prema publici i rekao: »Ovdje završava opera, u ovom je trenutku maestro preminuo«, te završio izvedbu. Tek su kasnije izvedbe uključivale Alfanov završetak.
Izvedbe »Turandot« na programu su riječkog »Zajca« 10., 11., 13. i 14. travnja.