Predstava se bavi muško ženskim odnosima bez ograda, a prisutnost protagonista na sceni cijelo vrijeme predstave potcrtava transparentnost »igre zavođenja opasnih namjera i sado-mazohizma«
ZAGREB – Krležina »Leda« premijerno će se izvesti u petak, 23. studenog u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), u novom čitanju njegove proslavljene komedije jedne karnevalske noći iz ciklusa »O Glembajevima«, u režiji Anice Tomić i dramaturškoj obradi Jelene Kovačić.
Riječ je o koprodukcijskom projektu Hrvatske i Crne Gore, odnosno ZKM-a s Međunarodnim festivalom Kotor Art i Kraljevskim pozorištem Zetski dom iz Cetinja, gdje je predstava već premijerno igrala u srpnju i listopadu ove godine.
»Leda« je jedan od najsloženijih tekstova Krležine trilogije, unatoč tome što je označen kao ljubavna igra ili melodrama pa bi trebao biti jednostavan, rekla je Anica Tomić na današnjoj konferenciji za novinare. U radu na predstavi osjećale smo dvostruku odgovornost, prema samoj Krležinoj drami i prema samima sebi, a to nije bio lagan proces, ustvrdila je.
Po njezinim riječima, Krleža se nije puno igrao u Crnoj Gori, a posebno je bilo zanimljivo surađivati s crnogorskim kazalištima, s obzirom na slične tranzicijske probleme dviju zemalja, osiromašenja, nezaposlenost, naglo obogaćivanje. To je tragičan komad o ljudima koji mogu biti bilo tko, ali ima i komičnih elemenata kao što ih ima i svakodnevni život, ocijenila je.
Ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč smatra kako njezino kazalište, iako nije veliko kao ona koja inače igraju Krležu, u kontekstu vremena i tranzicijskog trenutka u kojemu živimo ima pravo postavljati njegove tekstove koji su, ocijenila je, još uvijek aktualni kao i kada ih je pisao.
U »Ledi« glume hrvatski i crnogorski glumci, Ksenija Marinković (Klara), Nataša Dorčić (Melita), Srđan Grahovac (Urban), Mirko Vlahović (Klanfar) te Dejan Ivanić (Aurel). Kostimografkinja je Doris Kristić, a glazbu je skladao Frano Đurović.
Redateljica Anica Tomić i dramaturginja Jelena Kovačić već su surađivale na projektima »Oprostite, mogu li vam ispričati…« i »Ovo bi mogla biti moja ulica«. Poštujući predložak one analiziraju Krležino djelo u suvremenom kontekstu pokazujući likove o kojima je pisao prije 80 godina. Predstava se bavi muško ženskim odnosima bez ograda, a prisutnost protagonista na sceni cijelo vrijeme predstave potcrtava transparentnost »igre zavođenja opasnih namjera i sado-mazohizma«