– Iako tri teatrološke knjige možda predstavljaju i ukupnu hrvatsku produkciju knjiga tog tipa, dogodilo se da su nekako u isto vrijeme na »Disputov« stol došli svi zahtjevi za objavljivanje. Ujedno su sve knige i zgotovljene u istom periodu, a i radi se o gotovo »kućnim« »Disputovim« autorima: Mariji Paprašarovski, Daliboru Blažini i Borisu Senkeru – rekao je Pandurić, najavivši da će o svim trima knjigama skupno progovoriti Lada Čale Feldman, a da će potom svaki autor progovoriti o knjizi jednog svojeg kolege. 

   Dvije disertacije

Marija Paprašarovski napisala je knjigu naslova »Figure i sjene«, koja je njena proširena doktorska disertacija u kojoj se bavi dramama dvojice poznatih francuskih dramatičara – Jeana Geneta i Bernarda-Mariea Koltesa. Za tu komparativnu studiju Čale Feldman je rekla da je novum na hrvatskom teatrološkom obzoru, dok je Blažina u svojoj duljoj analizi djela za čije je tumačenje po svojem kazivanju autsajder, budući da je polonist, utvrdio da se radi o sjajnoj studiji autorskih opusa, ali i njihovih tragičnih sudbina. 

    Novum je i Blažinina studija o kritičaru Janu Kottu, kako su to istakli Čale Feldman i Senker. Knjiga je to koja osvjetljava rad jednog od znamenitjih kazališnih kritičara 20. stoljeća, kojeg su hrvatski teatrolozi i općenito ljudi od teatra znali dosta reducirano, prema njegovoj znamenitoj knjizi »Shakespeare, naš suvremenik«. I ova je knjiga proširena doktorska disertacija, no Blažina u njoj – kaže Čale Feldman – nadilazi monografsku opčinjenost Kottovom osobnošću te zahvaća svu širinu poljskog kulturnog konteksta od početka do kraja 20. stoljeća. 

   Hrvatska drama i kazalište 20. stoljeća

Senkerova knjiga »Teatrološki fragmenti« zbir je autorovih studija koje povezuje komplekst hrvatske drame i kazališta 20. stoljeća, i inače jedna od temeljnih autorovih preokupacija. Kako je istaknula Paprašarovski, na prvi pogled čini se da je knjiga namijenjena stručnom čitatelju, no to nije tako – autorov jednostavan jezik i preplitanje kritičara, pedagoga i dramatičara čine ovu knjigu zanimljivom i širem krugu ljudi. U njenom prvom dijelu autor se bavi dominantnim temama i tipiziranim likovima, poput smrti, glumice kao dramskog lika ili novim domaćim komičnim stereotipima. Drugi dio donosi prikaze dramskih opusa istaknutih hrvatskih književnika, a u trećoj su zastupljene teme iz suvremene teatrologije i kazališne kritike.