Nastala prema istoimenom romanu Mate Balote, predstava »Tijesna zemlja« u režiji Marina Blaževića i u izvedbi INK-a – Gradskog kazališta Pula, suvremeni je kazališni doživljaj Balotina svijeta u kojem se isprepliću drama, pokret, glazba i filmske projekcije, a svoje će opatijsko gostovanje imati u Centru »Gervais« u Opatiji u ponedjeljak, 12. listopada, u 20 sati, nakon čega će se održati i razgovor s doajenkom hrvatskog glumišta Nevom Rošić.

Objavljen 1946. godine, roman »Tijesna zemlja«, smatra se jednim od najvažnijih književnih djela posvećenih Istri. Na temelju sudbine nekoliko generacija obitelji Gašpić, autor Mate Balota oslikava život Raklja i okolice krajem 19. stoljeća, prikazujući svakodnevicu obilježenu teškim radom, siromaštvom, ljubavlju i neizvjesnošću, a upravo ta neraskidiva povezanost čovjeka, zemlje i zavičaja čini okosnicu kazališne adaptacije koja Balotinu priču približava suvremenoj publici.

INK

Glumačko-plesna predstava

Ova hibridno dramsko-lirska, glumačko-plesna predstava oživjet će narativne te kulturalne i zavičajne uvide Balotina romana. Predstava se, piše u opisu, ne bavi romantizmom etno-povijesne rekonstrukcije, nego estetskim doživljajem prošlosti, aktualnosti i budućnosti ekologije istarskog poluotoka. Ključni dramaturški i izvedbeni izazov redatelj Marin Blažević, kako je pojasnio u travnju u razgovoru za Glas Istre, pronalazi u sudaru i suigri okrutne radnje dramatiziranog romana i glazbe Vivaldijeva slavnog ciklusa violinskih koncerata »Četiri godišnja doba«.

– Naša predstava »Tijesne zemlje« Mate Balote nije ni nadomjestak ni dodatak čitanju romana. Ona polazi od stava da će biti utoliko bliskija romanu koliko se uspjela od njega osamostaliti, a da ga pritom ne iznevjeri. Ona bi, recimo metaforički, htjela biti odraslo dijete romana. Brine o njemu, vraća mu se, pamti ga, ali je već potpuno samodovoljna. Ima i vodi svoj život. Priču i likove, naraciju i fikciju, svojevrsni analitički dokumentarizam pa i dirljivu nostalgičnost Balotina romana pokušali smo oživjeti hibridnom, dramsko-glazbenom, glumačko-plesnom, filmsko-lirskom predstavom. U njoj se prizori ljepote i okrutnosti života, neumitnosti smrti u nemilosrdnom ritmu prirode, izmjenjuju pa prepliću s plesnim odjecima Vivaldijeva slavnog ciklusa violinskih koncerata »Četiri godišnja doba« u koreografiji Maše Kolar. U tom dramaturškom kontrapunktu pronašli smo priliku da osluškujemo i naslućujemo sve one dimenzije pripovijesti i drame za koje riječi nisu dostatne, ističe Blažević te dodaje da nije »sklon sugeriranju čitateljske odnosno gledateljske perspektive, a niti nametljivim aktualizacijama«, pa umjesto zadavanja smjera, otvaranjem raznih putova, poziva na prepoznavanje aktualnosti samog romana.

INK

Glede dramatizacije romana, postupka koji znači pronalaženje »dramske strukture u narativnom tkivu romana« te postupka koji podrazumijeva »izbor motiva, tema, likova, situacija, događaja, pripovjednih niti, naposljetku i rečenica, dijaloga, odlomaka, koji se mogu utkati u pronađenu i izrađenu strukturu«, redatelj Blažević govori da je u kontekstu Balotina djela to »značilo sužavati fokus na doista tragičnu priču o životu obitelji Gašpić, odnosno onog njezina ogranka koji predvode Martina i Marko te njihovo jedino preživjelo dijete, sin Tone«, pa se »svi drugi likovi pojavljuju kao svojevrsna dramaturška ogledala, ponekad i komična, u kojima se zrcale osobine i sudbine glavnih likova«.

Oproštaj od epohe

Roman »Tijesna zemlja«, piše u opisu predstave, nije samo roman o selu, nego i oproštaj od jedne epohe; Balota u njemu bilježi kulturu i odnose koji nestaju pred naletom modernog doba, ostavljajući ih živima barem unutar književnih stranica. A predstava će zasigurno pozvati gledatelja (i) da zaviri u tu živost odnosa jednoga vremena koje (i dalje) traje među koricama, odnosno stranicama samog romana.

Na dan predstave, u 19 sati, u foajeu Centra »Gervais« će se održati razgovor s istaknutom hrvatskom glumicom Nevom Rošić, koja je naratorica u predstavi i personifikacije Istre, a riječ je o susretu, kažu organizatori, posvećenu »njezinoj bogatoj umjetničkoj karijeri, kazališnom stvaralaštvu i iskustvima koja su obilježila njezin rad na hrvatskoj kazališnoj sceni«.