Dok ljetne temperature rastu, a turistička sezona ubacuje u petu brzinu, može se pogledati nekoliko sjajnih online izložbi. Virtualni Muzej fjake pokrenuo je svoj novi ljetni ciklus izložbi, nudeći posjetiteljima jedinstven spoj vizualne nostalgije, audioestetike i čistog, autentičnog dalmatinskog usporavanja. Kroz šest autorskih izložbi, ovaj inovativni projekt istražuje fjaku ne kao lijenost, već kao ozbiljan društveni fenomen, prostor umjetničkog otpora i prijeko potreban mentalni odmor. Posjetitelji ujedno mogu ispuniti Fjaka barometar i sudjelovati u odabiru mjesta u Hrvatskoj u kojem se po njima najviše osjeća fjaka.

Osnivačica muzeja Lana Rogošić Blagojević upustila se u hrabar eksperiment: plasirati filozofiju potpunog usporavanja u digitalni prostor koji po svojoj prirodi generira brzinu, hiperprodukciju i kratku pažnju. Rezultat je iznenađujući.

– Iznenadilo me koliko ljudi dobro reagiraju. Pišu nam da su uz neku fotografiju ili video jednostavno zastali, da su se uhvatili kako gledaju more nekoliko minuta ili da su prvi put nakon dugo vremena pročitali tekst bez žurbe, kaže Rogošić Blagojević.

Putovanje kroz tišinu

Ovogodišnji ljetni program ovog online muzeja nudi šarolik i duhovit sadržaj. Izložba »Fjaka kroz povijest«, nastala u suradnji profesorice povijesti Ljube Barun Čolak i njezine desetogodišnje kćeri Brune, na zabavan način povezuje Grgura Ninskog, Marka Marulića i Olivera Dragojevića. Audioesej Katarine Zekić pod nazivom »Kako je ništa postalo sve« vodi posjetitelje na osjetilno putovanje kroz tišinu, dok fotografkinja Iva Roca u priči »Zlarin – di je vrime stalo« bilježi nostalgične prizore otoka bez automobila. Predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza Branko Šare predstavlja svoj vizualni dnevnik» [THE]ALMACIJA«, a krovna izložba ciklusa, ilustracije »Sritna lita« Maje Maljković Zelalije, donosi prepoznatljivu mediteransku estetiku, uključujući i kultne prizore dalmatinskog uličnog »videonadzora« starijih generacija s prozora. Ciklus zaokružuje rad Lee Bulaje »Hommage fjaki«, inspiriran umjetnikom Mladenom Stilinovićem, koji ležaljku i tišinu pretvara u simbole otpora društvenim pritiscima.

Fjaka barometar

– Ono što me posebno veseli i što je postao jedan od najvećih »hitova« Muzeja jest naš članak o branju i konzerviranju motara! To mi je genijalno – ljudi ne traže samo apstraktnu umjetnost, nego konkretan recept za sporost, nešto što ih povezuje s prirodom i tradicijom na vrlo opipljiv način, govori Rogošić Blagojević.

Uz izložbe, muzej je pokrenuo i Fjaka barometar. Odgovori stižu iz cijele Hrvatske, a kada anketa prikupi dvije tisuće prijava muzej će službeno proglasiti prvu hrvatsku prijestolnicu fjake: mjesto koje najbolje živi u sporom i održivom ritmu.

– Fjaka barometar zapravo je nastao zahvaljujući vašem novinaru Siniši Paviću! Taj tekst i danas ljubomorno čuvam u printu i pročitam ga svaki put kad me uhvati mala kreativna sumnja i kad se zapitam je li ovo što radim okej, ističe Rogošić Blagojević.

Na pitanje kakva umjetnost treba biti ljeti, osnivačica muzeja poručila je da ona ne mora nužno zabavljati ni educirati.

– Njezina je najveća misija da nas zaustavi, vrati nam ukradeno vrijeme. Ljeto je možda jedino godišnje doba u kojem si dopuštamo gledati u plavetnilo bez osjećaja krivnje, i upravo zato umjetnost u ovim mjesecima može na nas djelovati puno nježnije i dublje nego inače, zaključila je Rogošić Blagojević.