RIJEKA – U galeriji Juraj Klović, sjedištu Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, svečano je otvoren multimedijalni projekt “Oda življenju… slobodi… nadi…” autora Damira Šegote.

Izložba, koja je nastala kao dio manifestacije LUMS (Likovnom umjetnošću mijenjamo svijet), predstavlja spoj konceptualnog performansa i ambijentalne instalacije koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Radi se o projektu koji provodi Škola za primijenjenu umjetnost u Rijeci već duži niz godina.

Ravnateljica škole Daria Pilepić Struja, na otvaranju izložbe rekla je da je riječ je o projektu koji obuhvaća radionice za djecu i mlade, stručne skupove za likovne pedagoge i druge djelatnike u odgoju i obrazovanju, kao i dvije izložbe, dječjih i učeničkih radova te izložbu likovnog pedagoga.

– Damir Šegota bio je ravnatelj naše škola 25 godina i nikada nije želio biti taj odabrani likovni pedagog koji ima svoju izložbu pa smo zato sretni da je sada kada je u mirovini pristao biti taj likovni pedagog čiji rad izlažemo, rekla je Pilepić Struja.

Osobni svijet

Polazeći od kiparskog promišljanja objekta i materije, izložbe Šegota je izgradio ambijentalnu instalaciju koja postupno prerasta u pozornicu performansa. U središte prostora vodi pješčani kvarcni put, galerijom lebde pera, raspoređene su krletke, a pažljivo oblikovan vizualni i zvučni okoliš stvara atmosferu istodobne ljepote, nelagode i iščekivanja.

U tom odnosu između privida sklada i svijesti o zarobljenosti nastaje i glavni emotivni naboj zanimljive i neobične izložbe.

Riječ je o multimedijalnom i interdisciplinarnom projektu koji spaja prostor, svjetlo, zvuk, materiju i pokret u sugestivnu cjelinu višeslojnih značenja. Šegota ovim radom ne nudi jednoznačne odgovore, nego otvara prostor za osjećaj, asocijaciju i unutarnje propitivanje, kako o stvarnosti, percepciji, istini, slobodi i nadi.

O projektu je govorila povjesničarka umjetnosti Jasna Rodin, istaknuvši kako Šegota stvara osobni svijet kao pandan suvremenom društvu obilježenom materijalizmom i groteskom.

– Instalacija i performans grade cjelinu koja se razvija kroz vrijeme i prostor. Autor nas vodi “zlatnim putem” u središte prostora ispunjenog ptičjim perima i krletkama, stvarajući idiličan, ali duboko propitujući ambijent, naglasila je Rodin.

Iako vizualno estetičan, postav skriva snažnu kritiku umjetnosti i stvarnosti. Gotovo sve u galeriji u plavom tonu svjetlosti je umjetno, savršenije od prirode, dok se prava bit krije u živim pticama koje personificiraju pet kontinenata i život na Zemlji.

Otvorio niz pitanja

Damir Šegota, ovom izložbom otvorio je niz filozofskih pitanja, povezujući likovni prikaz s kvantnom fizikom i analitičkim diskursom. Njegova su promišljanja fokusirana na odnos materije, zraka i svjetla.

Za Šegotu, ova “Oda” je sve ono što je izgovoreno, ali i sve ono što će tek nastati u mislima promatrača dok gaze po kvarcnom pijesku galerije, slušajući zvuk vlastitih koraka koji sugeriraju prolaznost i potragu za smislom.

Upravo važan dojam ambijenta upotpunjen je vrhunskim oblikovanjem svjetla koje potpisuje Deni Šesnić, dok je za auditivnu dimenziju i oblikovanje zvuka zaslužan renomirani glazbenik Zoran Majstorović s kojim je i započeo program otvaranja.

Njihov doprinos pretvorio je galerijski prostor u svojevrsnu “pozornicu duha” u kojoj treperenje pera i igra sjena pozivaju na razmišljanje.

Izložba ostaje otvorena do 22. travnja, kada će doživjeti svoj finalni čin. Na zatvaranju, s početkom u 20 sati, autor će izvesti završni performans koji ujedno predstavlja i ključnu poruku cijelog projekta.

Simboličkim puštanjem zarobljenih ptica na slobodu, sav materijalni trud i estetska dopadljivost postava past će u drugi plan pred činom oslobađanja.

Tim činom Šegota će poslati snažnu poruku o trijumfu duha nad materijom, zaključujući ovogodišnji doprinos manifestaciji LUMS na najupečatljiviji mogući način.

– Biti će iznenađenje 22. travnja u 20 sati, kaže nam Šegota.

Tom najavom očekuje se da će i na zatvaranju izložbe, kao i na otvaranju biti zanimljivo, jer zatvaranja izložbi su zapravo više birokratski čin, a ne poziv na novo događanje i prije svega druženje, kako je to osmislio Šegota.