Natječajni radovi za uređenje Delte i Luke Baroš: Novi plavo-zeleni identitet Rijeke

Možemo biti zadovoljni jer smo pred ostvarenjem jednog od naznačajnijih projekata u novijoj povijesti Rijeke koji će dugoročno promijeniti sliku grada i polučiti veliki gospodarski efekt. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 300 milijuna eura – rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel

RIJEKA  U Malom salonu u Rijeci jučer je otvorena izložba natječajnih radova za urbanističko-ahitektonsko rješenje uređenja područja Delte i Luke Baroš, nakon čega je održan i okrugli stol na kojem su predstavnici ocjenjivačkog suda i nagrađeni autori obrazložili svoja rješenja i odgovarali na pitanja publike. 

   Na natječaj što su ga Lučka uprava i Grad Rijeka raspisali s ciljem transformacije lučkih područja Delte i Porto Baroša stiglo je 56 radova, od kojih su 24 djelo međunarodnih timova, a ocjenjivački sud je dodijelio tri jednakovrijedne nagrade Studiju 3LHD iz Zagreba, birou Porticus iz Splita te uredu Njirić+arhitekti iz Zagreba. Uz to, dodijeljeno je i posebno priznanje radu što ga potpisuju Matteo Ghidoni, Caterina Gerolimetto, Eduard Katičić i Ivana Katurić. 

   O značaju natječaja što ga je provelo Društvo arhietkata Rijeka kao i važnosti koju će uređenje područja Delte i Luke Baroš imati za grad, na otvorenju izložbe govorili su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak i predsjednik Društva arhitekata Rijeka Igor Rožić.   

Plavo-zeleni otok

Prema Rožićevim rječima, ovaj je natječaj predstavljao poseban izazov, jer je riječ o prvom međunarodnom natječaju za Rijeku i vrlo kompleksnom zadatku. Svi sudionici trebali su uložiti ogromnu energiju i vrijeme s malim izgledima za uspjeh, a motivaciju su vjerojatno pronašli u izazovu kreacije nove urbane šeme na lokaciji od posebne važnosti za budući razvoj Rijeke.   

I za Lučku uprava Rijeka, kako je naglasio ravnatelj Vlado Mezak, natječajem je ostvaren izuzetan uspjeh, jer je nakon dugo godina konačno u mogućnosti provesti u djelo posljednju komponentu najznačajnijeg projekta Lučke uprave – Rijeka Gateway projekta. S nagrađenim rješenjima ostvaruje se ključan uvjet za raspisivanje međunarodnog nadmetanja za davanje koncesije nad djelovima lučkog područja Delte i Porto Baroša. 

   Ta komponenta kruna je dugogodišnje obnove riječkog prometnog pravca koja će u konačnici stvoriti novi, plavo-zeleni otok u samom centru grada, prenamjenom lučkih površina u centre kulture, turizma, rekreacije i suvremenog poslovanja – naglasio je Mezak koji očekuje da će natječaj za odabir koncesionara biti raspisan i završen do kraja ove godine. 

   Gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da se radi o natječaju koji se dugo pripremao, na što je zbog tvrdoglavosti nekih izgubljeno previše vremena, ali danas možemo biti zadovoljni jer smo pred ostvarenjem jednog od naznačajnijih projekata u novijoj povijesti Rijeke koji će dugoročno promijeniti sliku grada i polučiti veliki gospodarski efekt. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 300 milijuna eura koja će stvoriti nova radna mjesta i omogućiti da Rijeka postane ne samo grad uz more, već grad koji živi s morem. 

  Podizanje Delte

Slične projekte već su realizirali gradovi poput Barcelone, Genove, Osla, Lisabona. Svi oni su postigli značajan iskorak u kvaliteti života i vlastitoj prepoznatljivosti, pa nema razloga tako ne bude i s nama – rekao je Obersnel i zaključio porukom »Uživajmo u budućnosti Rijeke«. 

   Na okruglum stolu rješenje Studija 3LHD prezentirao je Silvije Novak koji je objasnio kako se u njihovu radu sve zasniva na zelenom koridoru koji se iz kanjona Rječine spušta do mora uz njezinu desnu obalu i ublažava četiri negativna utjecaja na tome području: utjecaj jake bure, velikog juga, buke s kontejnerskog terminala, kao i prisustvo pročišćivača otpadnih voda. To su postigli stvaranjem umjetnog brda s puno zelenila i visokih stabala kojim je premoštena cesta D404, ispod kojeg bi trebao biti smješten pročišćivač, a ujedno je i branik od vjetra i buke s Brajdice. 

   Cijelo područje Delte podiže se na visinu od 4,5 metra, što postaje nova kota prizemlja, čime se omogućuje jeftinija izgradnja podzemnih garaža, osigurava zaštita od visokih valova, a stvara se i etaža više u odnosu na Porto Baroš koje tako postaje izdvojena cjelina za mega jahte. 

   U rekreativnom koridoru predviđena je izgradnja nove koncertne dvorane i akvarija kao landmarka na waterfrontu, a izgradnja poslovnih i stambenih sadržaja zasniva se na reinterpretaciji kazališnog bloka u susjedstvu. 

  Javni dnevni boravak

Damir Rako iz splitskog Porticusa objasnio je da njihovo rješenje teži stvaranju novog plavog i zelenog identiteta Rijeke – grada s deprimirajuće malim brojem zelenih parkovnih površina i otvorenog životnog prostora, te bez živog doticaja morem. Delta je stoga premrežena sustavom širokih plovnih kanala koji je pretvaraju u arhipelag međusobno povezanih otoka s mnogo zelenila i pješačkih koridora. Male barke u Mrtvom kanalu kojih se ljudi ne žele odreći, a već sada im nedostaje vezova, bile su, kako je rekao, jedan od bitnih elemenata koji je inspirirao takvo rješenje – ljudima je omogućeno da do vlastih kuća dođu barkama, što je i jedna vrsta protesta protiv zagušenosti grada automobilima. 

   Hrvoje Njirić je naglasio da njegovo rješenje dolazi kao plod višedesetljetnog rada u Rijeci za koju je i obiteljski vezan, a u sebi sadrži sve ideje kojima se bavio u prethodnih 12 natječaja. Organizatorima izložbe je zamjerio što nisu prikazali i tekstualna obrazloženja, jer je bez njih teško očitati radove, a spomenuo je i zlonamjerne novinare koji su, komentirajući rezultate natječaja, pisali o pretjeranoj izgradnji na Delti. 

   U svome rješenju Njirić je predvido čitav niz javnih sadržaja, kao što su velika polivalentna dvorana, akvarij, knjižnica, muzej suvremene umjetnosti, cijeli niz novih trgova, kanali uz koje se živi, a kao produžetak Korza tu je i dijagonalna natkrivena ulica koja omogućuje i ugodnu šetnju po kiši. Na taj način Deltu je pokušao pretvoriti u javni dnevni boravak, a slično su napravili i drugi arhitekti – objasnio je Njirić odgovarajući na pitanja iz publike. 

   Najveće zamjerke išle su na račun preizgrađenosti prostora te činjenice da se razvoj grada planira sukladno očekivanjima pretpostavljenog investitora, a sve kako bi Lučka uprava iz koncesijske naknade osigurala povrat zajma za izgradnju Zagrebačke obale na koju će izmjestiti sadržaje iz središta grada. Što je s očekivanjima i potrebama građana, s nama koji nemamo mega jahte? – bilo je jedno od pitanja, a postavilo se i ono tko bi trebao graditi javne sadržaje na Delti – Grad Rijeka ili developer? 

 Na otvorenju izložbe prosvjedovao je riječki aktivist Mićo Antolović koji smatra da su pravo sudjelovanja na ovom natječaju trebali imati svi građani. Optužio je Društvo arhitekata što su im tu mogućnost uskratili, nametanjem obaveze da sudionici natječaja moraju biti članovi Komore arhitekata, iako se radi o urbanističkom natječaju na kojem svatko ima pravo podastrijeti svoju viziju.    Antolović je iskoristio priliku da prozove i gradonačelnika zbog toga što je stadion na Kantridi dao u ruke jednom čovjeku da se s njime poigra kao s igračkom, umjesto da se za novo rješenje stadiona raspiše javni natječaj. To je proglasio sramotnim, a prosvjed je zaključio paljenjem velikih prskalica i lupanjem po izlogu Malog salona. Prije toga razmijenio je par uvreda s Ivicom Nikolcem iz gradske uprave kojeg je nazvao »majmunom i bandom korumpiranom«, nakon što mu je Nikolac preporučio da se liječi.

Zaštita javnog interesa

Prema riječima počelnika Odjela za urbanizam Srđana Škunce, za to postoji više modela, od toga da ih financira Grad, preko javno privatnog partnerstva, do koncesije, a arhitekt Vasa Perović smatra da bi svoj benefit u tome trebao vidjeti i developer, jer jedino tako može dobiti prave ekonomske efekte. 

   Najveći ekonomski potencijal unutar cijelog zahvata – kako je kazao Škunca – ima marina, ali ekonomski isplativi mogu biti i neki javni sadržaji poput akvarija. Prema mišljenu Marka Dabrovića iz Studija 3LHD u kojem su na svaki četvorni metar stambene površine planirali 1,5 kvadrat zelene površine, ovakav natječaj jednostavno nema alternativu, jer kao jedini izbor preostaje ostaviti Deltu kao napuštenu industrijsku površinu. 

   Bez figure koja donosi novac, kako su istaknuli članovi ocjenjivačkog suda, realizacija projekta jednostavno je nemoguća, a natječajem su stvoreni uvjeti da Grad ima materijale za ulazak u debatu kojima će spriječiti nekontroliranu ekspanziju developera. Odabrana rješenja nisu konačna, a pri odabiru se vodilo računa da se investitoru ponudi dovoljno širok dijapazon mogućih rješenja pod kontroliranim uvjetima, upravo radi zaštite javnog interesa.