U Kući za ljude i umjetnost – Laubi, u Zagrebu, otvorena je izložba »Woman«/»Žena« najnovijeg fotografskog ciklusa Romana Grozića. Istaknuti hrvatski fotograf s dugogodišnjom karijerom u području modne i umjetničke fotografije izlaže crno-bijele fotografije koje se bave fragmentima tijela. Izložba ujedno predstavlja i najopsežniji predstavljeni prikaz umjetnika, a 60 metara dugačak prostor Laube ukrasile su 52 crno-bijele osvijetljene fotografije velikih formata na platnu. Kroz radove autor predstavlja svoje viđenje žene pa kroz dubinu vlastite osjetilne poetike iznosi vrlo osobni hommage ženi, njezinoj prisutnosti, snazi, ranjivosti i ljepoti, koja ne traži pažnju, ali je prirodno privlači. Kroz objektiv na autentičan način prikazuje ženu iz različitih kulturoloških, društvenih i osobnih perspektiva.

Fotografski put

Romano Grozić rođen je 1961. u Opatiji. Njegov fotografski put započinje već u djetinjstvu kao tiha znatiželja prema svjetlu, slici i trenutku. Krajem sedamdesetih godina eksperimentira »pokretnim slikama«, snimajući kratke filmove Super 8 kamerom, a početkom osamdesetih bilježi puls tadašnje riječke glazbene scene, stvarajući vizualne zapise koji danas imaju vrijednost dokumenta i emocije. Njegov rad obuhvaća modne editorijale, komercijalne kampanje, erotske serije, umjetničke projekte te dokumentarnu fotografiju.

Foto Romano Grozić

S opatijskih i riječkih »ulica« prelazi na pozornicu modnog svijeta sredinom 80‑ih, kad započinje svoju inozemnu karijeru u Milanu gdje otvara Studio »Grozić« i radi za klijente kao što su Audi, Armani, Vichy, La Roche‑Posay i Barilla. Njegove fotografije objavljene su u prestižnim magazinima poput Voguea, Vanity Faira, Cosmopolitana, Harper’s Bazaara, 25 ans i drugima.

Nakon povratka u Hrvatsku, nastavio je voditi Studio »Grozić« d.o.o. u Samoboru, vodeću agenciju za reklamu, fotografsku produkciju i branding. Njegovo široko fotografsko iskustvo primijenjeno je u različitim sferama – od beauty priča, komercijalnog brendiranja, do turističkog vizuala, kao primjerice Lungo­mare karta Opatije (Volosko – Lovran) snimljenih dronom i foto­aparatom.

Između umjetnosti i provokacije

Grozić svijet prvenstveno doživljava vizualno, ali smatra kako je dijalog između fotografa i modela ključan. Zanima ga i priča iza vizuala, pa na svojim radovima spaja unutarnje i vanjsko predstavljajući osobu u njezinoj punini. Zbog toga ga zanimaju osobe neklasične ljepote i otvorenog svjetonazora. Sebe opisuje kao »beskompromisnog romantika u borbi s vjetrenjačama«, a ta romantična, mračna estetika očituje se kroz njegove radove kojima izaziva javnost i potiče na razmišljanje.

Poseban dio portfelja Grozićeva opusa čine intimne i dokumentarne serije: desetljećima fotografira riječku glazbenu legendu Damira Martinovića Mrleta (Let 3), od mladenačkih dana pa nadalje.

Iz arhive su zabilježeni trenuci iz života, nastupa i čak prijeloma umjetničke ekipe – sve to prati Grozić osobnim bilješkama i anegdotama. Također je autor impresivnih portreta, često uronjenih u mračnu, romantičnu estetiku tema koje provociraju, koketiraju sa smrću, seksualnošću i kršćanskom ikonografijom. Taj mračni izričaj između umjetnosti i provokacije, čini ga jedinstvenim.

Romano Grozić predstavlja fotografa koji je 80‑ih uspio probiti talijansku i svjetsku scenu, a zatim je prenijeti u lokalnom kontekstu. Monografija u Mimari i mjesto u »Hrvatskim fotografima« potvrđuju njegov status.

Foto Romano Grozić

Izložba »Žena« u Laubi ostaje otvorena do 23. lipnja.

Umjetnička dosljednost

»…Fotografski opus Romana Grozića tako se očituje kao rijedak primjer umjetničke dosljednosti u vremenu estetske hiperprodukcije. Njegov rad ne slijedi trendove, već gradi vizualni svijet koji povezuje suvremene kontekste s introspektivnim, misaonim pristupom slici. U središtu tog svijeta nalazi se tijelo, ne kao objekt prikaza, već kao medij prisutnosti, osjeta i značenja. U svakoj slici očituje se pažnja prema svjetlu, prostoru i subjektu, ali i odgovornost pogleda; etika koja poštuje granicu između viđenog i neizrečenog. Time njegovo stvaralaštvo ne osvjetljava samo vizualnu površinu, već i unutarnju, emocionalnu i duhovnu strukturu svijeta…« – piše dr. sc. Marija Tonković, autorica kataloga izložbe.

Foto Lauba