Sveučilišna knjižnica Rijeka nedavno je obavijestila da izložba »Glagoljica« seli u online prostor, uz obrazloženje: »Zbog radova na energetskoj obnovi zgrade Sveučilišne knjižnice Rijeka te zahtjeva i intervencija samoga projekta, izložbeni postav kulturno-povijesne izložbe »Glagoljica« bit će uklonjen iz prostora. Izložba ‘Glagoljica’, otvorena 30. prosinca 1968. godine u povodu obilježavanja 25. godišnjice odluke o pripojenju Istre i Rijeke matici Hrvatskoj, jedinstvena je u Hrvatskoj i svijetu. S obzirom na važnost izložbe za naš kraj, dugogodišnji interes posjetitelja te činjenicu da je Sveučilišna knjižnica Rijeka njezin dom već više od pola stoljeća, smatramo svojom dužnošću omogućiti svima zainteresiranima razgled izložbe u virtualnom okruženju. Na taj način nastavljamo dijeliti vrijednu kulturnu baštinu koju glagoljica predstavlja. Projekt energetske obnove financiran je sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a njime Sveučilišna knjižnica Rijeka nastavlja ulagati u očuvanje kulturne baštine te unapređenje prostora i usluga za svoje korisnike, znanstvenike, studente i građane«, navedeno je u priopćenju.

Ostavština vrijednih autora

Podsjetimo, autori izložbe su dr. Vanda Ekl, akademik Branko Fučić i arhitekt Igor Emili, koji je autor postava. Odljeve su napravili Branko Fučić i Gabrijel Medved, kopije fresaka Eugen Kokot, a kolaž panoa Branko Fučić. Izložba je usmjerena na prikaz glagoljice našega kraja, te pruža sliku njezina razvoja u povijesnom vremenu, u zemljopisnom prostoru i u ljudskom ambijentu.

Ovim povodom upitali smo ravnateljicu Sveučilišne knjižnice Rijeka Leu Lazzarich hoće li i kada izložba »Glagoljica« biti vraćena u prvobitni prostor.

– Energetska obnova znači novu ovojnicu zgrade, izolaciju svih vanjskih zidova iznutra, solarne panele na krovu, novi sustav grijanja i hlađenja te novu rasvjetu u cijeloj zgradi. Morali smo osloboditi unutarnji i vanjski zid dvorane zbog postavljanja sustava grijanja i hlađenja, kao i izolacije knaufom vanjskih zidova, a uskoro stižu i novi prozori. Kako u cijeloj zgradi, tako i u dvorani, trenutno je sve u istoj situaciji. Dvorana je u ovom času u »radovima«, kao i cijela naša zgrada, sva spremišta, svi prostori i ovaj projekt obnove biti će gotov do lipnja 2026. godine, kad NPOO završava.

Tada ćemo se početi baviti uređenjem svih prostora u zgradi i tada ćemo, nadam se, tražiti najbolje rješenje za izložbu.

Naša je želja da ostavština vrijednih autora ove izložbe bude promovirana na suvremeni način muzejske struke, dostupna svima u primjerenom prostoru. No, kako smo mi vlasnici naše izložbe sigurno nećemo dozvoliti da se zaboravi, makar je vratili u ovom dosadašnjem »zidnom« okružju gdje koristimo dvoranu koja na zidovima ima kopije eksponata, pojasnila je Lazzarich.

Pohranjeni eksponati

Kako doznajemo, svi eksponati izložbe »Glagoljica« su pohranjeni.

– Pritom valja imati na umu da u dvorani nema niti jednog originala, sve su kopije ili gipsani odljevi, stoga je pohrana bila jednostavna: odljevi su svi zaštićeni, kopije također, a freske spremljene u prostor na vrhu zgrade gdje su zaštićene.

Mi ćemo učiniti sve da ova izložba bude dostupna javnosti na primjeren način; kod nas je to bila dvorana s eksponatima uz rubove prostora, no želja nam je da to bude »osuvremenjena« izložba s pristupom izvana, koja je dostupna svima – a ne samo onima koji uđu u zgradu i pitaju da im se otvori prostor. Glagoljica to zaslužuje, ističe Lea Lazzarich.

Na naše pitanje da izložba »Glagoljica« navodno seli u Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Lazzarich odgovara:

– Grad neće ostati bez izložbe. Ili će se vratiti eksponati na svoja mjesta kad završimo obnovu u našem prostoru, pa će opet biti dvorana »Glagoljice« kao i do sada, ili ćemo, nadam se, naći partnera s kojim ćemo ovu izložbu otvoriti svima s modernim izložbenim oblikovanjem. Sami to ne možemo, mi nemamo izložbenu djelatnost pokrivenu ljudskim resursima. Sukladno Zakonu o knjižnicama, mi smo knjižničari, u svom prostoru čuvamo izložbu koja traži modernizaciju, osuvremenjivanje i muzealce koji to mogu i znaju.

Pomorski i povijesni muzej priprema jedan EU projekt na temu glagoljice, upravo stoga što ovo što trenutno imamo nije dovoljno, nije vidljivo i nije reprezentativno za naš grad i županiju. Taj se projekt događa neovisno od nas i nema direktne veze s našom izložbom. U kontaktu sam i komunikaciji s ravnateljicom muzeja, zaključuje Lazzarich.