ZAGREB  Brodogradilišta su srce grada, njegov vitalni organ. Tvrdi to splitska vizualna umjetnica Duška Boban, autorica izložbe fotografija o splitskim brodovima »Amorella – ploveći grad«, koja je proteklog petka otvorena u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

– Boljim vrednovanjem brodograđevne baštine i ozbiljnijim razumijevanjem njezine vrijednosti, možda možemo osnažiti i svijest da se za brodogradnju vrijedi boriti do kraja. Jer rad i proizvodnja ključni su čimbenici koji grad smještaju na atlas svijeta: gradeći brodove, grad gradi i znanstvene centre, sveučilište, tvrtke, sebe sama i vlastiti identitet – kaže umjetnica. Izložbom »Amorella – ploveći grad« Duška Boban je, zajedno s novinarom Nikolom Bajtom, umjetnički i faktografski dokumentirala Amorellu, najvredniji brod sagrađen u splitskom brodogradilištu, kao i makete 33 raznovrsna broda sagrađena u splitskome škveru od 1937. do 2012.

Izložba je u travnju bila postavljena u Splitu, i izavala silno zanimanje i emotivne reakcije Splićana. Zagrebački je postav obogaćen dodatnim fotografijama unutrašnjosti i strojarnice Amorelle te fotografijama i tekstovima o maketama brodova iz splitskog brodogradilišta, koje »škver« čuva kao pomalo zaboravljeni trag onoga što Duška Boban zove »veličanstvenom splitskom brodogradnjom 20. i 21. stoljeća«.

Amorella je feribot ledolomac sagrađen 1988. u splitskom brodogradilištu, te ocijenjen »jednim od najsloženijih pothvata domaće brodogradnje«. Sagrađen je za finskog naručitelja i namijenjen baltičkoj pruzi između Stockholma u Švedskoj i Turkua u Finskoj, plovidbi koja traje jedanaest sati, a koju Amorella do današnjeg dana održava dva puta dnevno.

– Plovi u izrazito plitkom i stjenovitom teritoriju. Zaribala je samo jednom, ali i samu sebe izvukla iz tog nasukavanja, kao što se i iz leda sama izvlači. Godine 1988. taj je brod američki brodograđevni časopis proglasio brodom godine. Gotovo bez prekida, Amorella istom rutom plovi već skoro tri desetljeća – kazala je na otvorenju zagrebačke izložbe za naš list autorica Boban, govoreći o brodu karakterističnom prisnošću s kakvom se o brodovima nerijetko govori – kao da su nama bliski ljudi.

Snažne emocije vežu Splićane uz njihovo brodogradilište, a ništa manje i uz Amorellu, jedan od četiriju istovrsnih splitskih brodova koji i danas plove hladnim morima Skandinavije.

– Kad sam krenula pripremati izložbu, očekivala sam reakcije, ali ipak me iznenadila njihova silina i broj. Ti su brodovi silno emotivno prisutni u svijesti građana Splita. Ljudi zovu, prisjećaju se, gaje krajnje pozitivnu emociju, od brodograditelja do onih koji su na njoj radili kao studenti… Pa i ja se tih »čuda« kao dijete sjećam: i članovi moje obitelji radili su na Amorelli i njezinim sestrinskim brodovima – kaže Duška Boban.

Izložba u zagrebačkome Tehničkom muzeju bit će otvorena do polovine siječnja, a u njezinom će sklopu biti organiziran posjet Brodarskom institutu u Zagrebu te predstavljena zanimljiva monografija izložbe kojoj su autori Boban i Bajto. Bit će prikazan i dokumentarac Lordana Zafranovića »Amorella – put u budućnost« iz 1988., kao i televizijska reportaža »S Amorellom preko Baltika«, Tene Perišin i Šime Strikomana iz 1991. godine.

»Amorella – ploveći grad« želi podsjetiti na vrijeme kad je hrvatska brodogradnja bila treća po tonaži, a prva po kvaliteti u svijetu. – Strahujem da danas više nismo u stanju graditi takve brodove – kaže Duška Boban.

– Strahujem da i ostala brodogradilišta ne stigne sudbina Uljanika. Turizam guta identitet Splita i naših gradova. Što možemo učiniti – u ime ljubavi prema gradu, i moru, i svijetu – za naše pomorske veze, za stabilizaciju brodogradnje, kojih je Amorella uzvišeni znak? Možemo kroz kulturu valoriziranja sjećati se njihovih vrhunaca, kroz kulturu planiranja vratiti se na tu točku napretka. Možemo pričati, možemo se dogovoriti, možemo ugovoriti »novogradnju« novog poretka – poručuje. Ne treba sumnjati da Riječani razumiju o čemu umjetnica govori.