Zaprepaštenje i nevjerica

Hrvatska sekcija AICA zaprepaštena ovrhom “Mlade patricijke”

Hina

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Foto Patrik Macek/PIXSELL

"To je dramatičan trenutak, no vjerujemo ne i kraj sudskog spora koji je protiv Muzeja vodila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – HAZU, najavljujući zahtjev za izvlaštenjem još velikog broja, čak 1034 umjetnine koje se desetljećima nalaze u fundusu NMMU-a", istaknuli su likovni kritičari



Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA izrazila je u srijedu “profesionalno i građansko zaprepaštenje i nevjericu” nad ovrhom slike “Mlada patricijka“ iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a prema presudi suda i nalogu HAZU.


“To je dramatičan trenutak, no vjerujemo ne i kraj sudskog spora koji je protiv Muzeja vodila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – HAZU, najavljujući zahtjev za izvlaštenjem još velikog broja, čak 1034 umjetnine koje se desetljećima nalaze u fundusu NMMU-a zaštićenog kao cjelovito i nedjeljivo dobro”, istaknuli su u priopćenju likovni kritičari.


Hrvatska sekcija AICA kaže kako je donacija “Mlade patricijke” Josipa Jurja Strossmayera Akademiji znanosti i umjetnosti na koju se poziva HAZU, bila donacija zajednici, stručnoj zajednici i svim građanima Zagreba i Hrvatske, kao javno dobro u svakom trenutku dostupno svojoj publici.




Dodaju kako je NMMU kao institucija koja je taj cilj po svom poslanju, uvjetima i infrastrukturi za čuvanje i izlaganje, istraživanje, restauriranje i konzerviranje vrhunskih djela moderne nacionalne umjetnosti od sredine 19. stoljeća do danas, u cijelosti ispunjavala.


“Djela Vlahe Bukovca iz fundusa NMMU nacionalna su baština, svih nas, u državnoj muzejskoj instituciji koja nam svima pripada, a ‘Mlada patricijka’ po ovrsi je sada privatno vlasništvo HAZU, ostavljena u depou daleko od očiju javnosti”, ocijenili su.


Napominju i da HAZU, koji se na svojoj internetskoj stranici određuje kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Hrvatskoj koja razvija i promiče znanstvenu djelatnost i umjetničko stvaralaštvo i od osobite je nacionalne važnosti, s takvim statusom za sobom povlači i odgovornost rada na korist zajednice i kulturnih institucija, a ne u korist privatnog vlasništva i institucionalne moći.


“HAZU bi trebao, dakle, biti vertikala koja se brine o razvoju kulturnih institucija, a ne nad njima provoditi nasilne radnje potkrijepljene sudskim odlukama i nalozima”, dodaju.


Po njihovim riječima, prema mišljenju DORH-a, Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog muzejskog vijeća sudske odluke su sporne jer zanemaruju odredbe Zakona o muzeju, Zakona o kulturnom dobru, pravilnike o radu muzeja, mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća koje treba dozvoliti izlučivanje umjetnine iz zbirke koja je po zakonu cjelovito zaštićeno kulturno dobro.


Postavljaju pitanje o tome gdje je slika sada i koja joj je namjena, najavljujući razgovor s ravnateljem NMMU Brankom Franceschijem u “AICA: Dijalozima“ u zagrebačkom KIC-u 22. studenog.