Foto Ana Križanec / Nikola Blagojević
Da je program bio bogat bilo je jasno i iz same najave i iz stanja na terenu
povezane vijesti
Muzeji su itekako posebna mjesta, ona u kojima je vrijeme transcendirano u prostor, i to onaj prostor koji različitim artefaktima čuva našu kolektivnu memoriju te upućuje na različite promjene koje su i dovele do sadašnjeg civilizacijskog trenutka. Baš zato već dvadeset i jednu godinu posebna je ona večer u kojoj svoja značenjski teška vrata otvaraju muzeji diljem naše zemlje.
Koliko god ta večer bila popularna, može biti i još popularnija, i još posjećenija, ne zato što nije dovoljno, već zato što je važnost muzeja i muzejskih ustanova, pa i važnost umjetnosti općenito, za život pojedinca, neprocjenjiva, pa je i valja naglašavati kontinuirano. No možda ipak ona masa ljudi koji se slijevala i koja je pohodila riječke muzejske ustanove i galerije u ovoj uvijek popularnoj noći najbolje govori o ljepoti muzeja i umjetnosti, no i o primamljivosti ponude koju riječke ustanove u kulturi, muzeji te neke galerije nude.
A da su ove godine ponudili zaista bogate programe bilo je jasno i iz same najave, kao i iz stanja na terenu – osim stalnih postava koje muzeji nude ili onih postava koji su trenutačno u fokusu, bilo je tu i otvorenja različitih izložbi, edukativnih aktivnosti, čak i glazbene sekvence, a sve to očigledno je oduševilo naše sugrađanke i sugrađane koji su ovogodišnji muzejski poziv shvatili – i otvoreno i ozbiljno.
BROJNI PUNKTOVI
Od uvijek atraktivnog Muzeja farmacije, Peek & Poke muzeja koji izaziva nostalgiju za nekim prošlim vremenima, povijesnog hodograma našega grada u Muzeju grada, zatim Galerije Principij, Galerije Kortil, Gradske knjižnice i Galerije SKC koje su ponudile različite izložbe, bilo je tu i brojnih aktivnosti Prirodoslovnog muzeja koji prikazuje onaj neljudski svijet ili pak u suradnji s Državnim arhivom PPMHP-ova izložba koja prikazuje početak muzejske djelatnosti u našemu gradu.
Uz ostale aktivnosti, uvid u upečatljivu recentnu seriju fotografija autorskog para Fanite Barčot-Nikolac i Ivice Nikolca okupljenom izložbom »Kvadrat je u krugu«, ponudio je Muzej grada Rijeke u Kockici. Kako sami autori ističu, »koncept izložbe zasniva se na ispitivanju forme i oblika u kompoziciji s naglaskom na motiv tijela kao središnjeg interesa.« Siže izlagačkog istupa može se svesti na introspektivno poniranje protagonista u vlastitu intimu, uz istodobno pomicanje granica i eksperimentiranje unutar medija do inovativnih razina.
Također, uz tu se izložbu mogla pogledati i ranije otvorena fotografska izložba »Radosna pobuna« Nikole Petkovića, koja na temelju osamdesetak fotografija daje uvid u riječku punk i novovalnu scenu sedamdesetih i osamdesetih godina. Osim izložbe u Kockici, stalni postav Palače šećera koji govori o povijesti našega grada i ove je godine privlačio pažnju posjetitelja kojih je itekako bilo. Kako i neće kad se radi o zaista promišljenom konceptu koji iziskuje višekratno razgledavanje, a takvog se postava, valja opet kazati, ne bi posramio niti neki muzej puno većeg grada no što je Rijeka.
Nešto dalje od toga muzeja, u Galeriji Principij, uz dodjelu nagrade zaslužnim pojedincima i udrugama, otvorila se i atraktivna fotografska izložba »Čovjek« koju kurira povjesničar umjetnosti i bivši ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, koji je naglasio kako je tema čovjeka »iznimno privlačna, što potvrđuje odaziv čak 112 fotografa iz više zemalja, koji su natječaju pristupili s ukupno 605 radova i to s različitim pristupom, u širokom rasponu ostvarenja«. Sama izložba, govori, »vraća nas umjetničkoj temi koja nam je uvijek iznova jednako zanimljiva koliko se god puta ponavljala«, a ono što se mijenja, jesu tehnika i pristup.
– S jedne su strane oni koji se rado okreću povijesti i na neki način nastavljaju pristup fotografskih klasika, s druge su strane oni bliski krugu likovnih umjetnika, konceptualizmu i intelektualizmu, s treće oni koji rado eksperimentiraju izražajnim mogućnostima najnovije tehnike, a s četvrte ljubitelji prirode i svjetski putnici, koji obilaze čuda prirode i egzotične krajeve te prikazuju isječke iz života dalekih i, katkad, zabačenih naroda i krajeva Afrike, Azije i Južne Amerike. Iako je svaka od ovih nagrađenih i pohvaljenih fotografija podosta drugačija od ostalih, sve se odlikuju fotografskim vrijednostima i naročitom, autorskom interpretacijom teme, kaže Dubrović.
FLUIDNI ODNOSI
Nadovezujući se na brojne dosadašnje suradnje te na iskustvo galerije kao prostora koji kontinuirano predstavlja umjetničke osobnosti APURI-ja, i Galerija Kortil, kaže njezina voditeljica, u Noći muzeja izložbom »Između pozicija: promjenjive stvarnosti« »okuplja autorice i autore povezane s Akademijom sa željom kontinuiranog i relevantnog prezentiranja njihova stvaralaštva«.
– Novootvorena izložba okuplja suvremene i recentne radove autorica i autora različitih generacija, umjetničkih interesa i stvaralačkih polazišta, nastale unutar istog prostorno-vremenskog okvira, ali u različitim trenucima i odnosima spram njega. Postav ukazuje na heterogenost izraza koji se formiraju između formalnih zvanja i institucionalnih pozicija. U tom se smislu kustoskim konceptom ti odnosi ne komuniciraju kao stabilni ili hijerarhijski zadani, već kao promjenjivi, fluidni i progresivni, pojašnjava Lučić te dodaje kako izložba uključuje i kratkometražni igrani film »Nije smiješno« (2025.), završni rad studentica i studenata prijediplomskog studija Glume i medija nastao u produkciji APURI-ja, Filmaktiva te producentske kuće Filmerija.
Uz tu izložbu, u HKD-u se u suradnji s Muzejom grada Rijeke mogla pogledati i izložba »Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941.–1943.«, koja se nadovezuje na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Holokausta te donosi povijesni prikaz represije nad stanovništvom Hrvatskog primorja i Gorskoga kotara.
Svojim se programom kao dio Art-kvarta Benčić ove godine u manifestaciju uključila i Gradska knjižnica Rijeka, u kojoj je otvorena izložba »Afterparty« te je predstavljena i umjetnička knjiga autorice Milijane Babić, nastala na temelju njezina dvogodišnjeg umjetničkog istraživanja o iskustvima žena u razdoblju peri/post/menopauze te starenja.
Autorica je za potrebe istraživanja održala brojne razgovore, druženja, a sva je iskustva žena provukla kroz umjetničku obradu, kreirajući tako jedan kolektivni narativ koji čine glasovi otprilike dvije stotine žena. Rezultat je njezina umjetnička knjiga »Afterparty«, nastala kao hibridna dokumentarno-umjetnička forma koja uključuje razgovore o menopauzi i starenju te materijalizira dijeljena iskustva, reflektirajući transformaciju, društveno i osobno poimanje, ali i položaj ženskog tijela u razdoblju menopauze i starenja.
Uz samu knjigu, izložba uključuje i videoinstalaciju, koja kombinira režirane fotografije umjetnice s iskazima žena sudionica istraživanja, a jedan dio izložbe, kao gesta koja istodobno upućuje na sam rad i čini ga vidljivim izvan galerijskog konteksta, kao i na društvenu dimenziju menopauze, odvija se i u vanjskom javnom prostoru pomoću digitalnih oglasnih površina.
81 GODINA POSTOJANJA
Svojom je ponudom, koja je uključila i glazbeni nastup riječkog akustičnog dua Last Minute, a napose upečatljivim stalnim postavom, posjetitelje primamio i naš Prirodoslovni muzej, koji u ovoj godini bilježi 81 godinu postojanja, pa je prigodno, različitim aktivnostima, predstavio svoju povijest, djelovanje i razvoj, te uputio na važnost edukacije o onome svijetu koji nas okružuje.
U vremenima u kojima se ratovi odvijaju, potenciraju se novi sukobi, kao i u vremenima sveprožimajućeg kapitalizma koji tehnološkim pipcima dakako utječe na naše živote i riječki je MMS-u otvorio svoja vrata posve prigodno, pruživši pogled na dvije izložbe koje zahvaćaju spomenute dvije tematsko-problemske okosnice – »Koreografije nasilja« i »Metalno sam ovdje«.
Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jureše propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom društvu. Autoričine imerzivne audiovizualne instalacije, kaže kustosica Branka Benčić, predstavljaju »razotkrivanje konstelacija prešućenih slika povijesti, ogoljavajući mehanizme reprezentacije koji ukazuju kako se kolonijalizam, nacionalizam, rasizam i kapitalizam kontinuirano isprepliću«. S druge strane, polazeći od digitalnog okruženja i videoigara, izložba »Mentalno sam ovdje« četirima videoinstalacijama progovara o isprepletenosti tehnologije i kapitalizma, klimatskoj prijetnji budućnosti, utjecaju virtualnih svjetova na tijelo i mentalno zdravlje, emocionalnoj dimenziji gaminga i online datinga, ali i mogućnostima kreativnog otpora u ovo digitalno doba.
Još jedna i više nego uspješna Noć muzeja u svojem dvadeset i prvom izdanju, a kako je bolje zaključiti je nego skretanjem pažnje na izložbu Pomorskog i povijesnog muzeja »Dva cara – jedna čaša« izloženu u Državnom arhivu, posvećenu putnoj čaši cara Josipa II., prvom eksponatu Pomorskog i povijesnog muzeja, koja donosi priču o osnutku samoga Pomorskog i povijesnog muzeja te njegovim počecima – temelju muzejske djelatnosti u Rijeci, koja i dalje neprijeporno pokazuje svoju snagu.
