
Foto: Claudia BOŠKOVIĆ
Naime, od početaka svojih bavljenja kravatom autorica se profilirala ne samo kao vizionarka produkt dizajna, već ujedno kao umjetnica koja je primjenu i oblik kravate preobrazila u objekt i skulpturu
povezane vijesti
U Cravaticum boutique muzeju kravate otvorena je izložba doniranih djela opatijske likovne umjetnice i dizajnerice Yasne Skorup Krneta koja je izložila selekciju umjetničkih artefakata na temu kravate.
Naime, od početaka svojih bavljenja kravatom autorica se profilirala ne samo kao vizionarka produkt dizajna, već ujedno kao umjetnica koja je primjenu i oblik kravate preobrazila u objekt i skulpturu.
Uvodne riječi otvorenja pripale su direktoru Cravaticum muzeja kravate Igoru Mladinoviću koji je istaknuo zasluge pojedinaca i entuzijasta – takvi su među ostalima uz Skorup Krnetu primjerice brend Croata, ali i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – u promociji kravate kao važnog i prepoznatljivog, no zanemarenog primjerka hrvatske baštine.
U izložbu se uključio i Zijah Sokolović, Foto: Claudia Bošković
Avangardna gesta
Još 2013. godine Yasna Skorup Krneta započela je u Opatiji veliki ciklus na temu kravate koji je imao prezentaciju povodom Noći muzeja 2014., kao projekt “Sto lica kravata & stolica kravata”.
Za tu je priliku dizajnirala monumentalnu kravatu od 17 metara, postavljenu na pročelje Ville Angioline, Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji, u koju se doslovce ulazilo kroz kravatu.
Kao što primjećuje kustosica i povjesničarka umjetnosti Iva Körbler, ta vrlo avangardna gesta ima svoje korijene još u talijanskoj manirističkoj umjetnosti, a kod Yasne Skorup Krneta doista je prisutan širok dijapazon potencijalnih umjetničkih referenci, od nadrealističkih objekata koji referiraju nacionalni ponos, ali i žrtvu, te snažnu uzemljenost u europskoj pop-kulturi i kravati kao simbolu ženske snage i feminističke geste.
S druge strane, dizajnerska rješenja stolica predstavljaju dugotrajan i rafiniran pristup koji asocira na modernističku tradiciju.
– Kada sam otkrila da postoji Muzej kravate koji nastoji promovirati taj prekrasni element hrvatske baštine, odlučila sam donirati određeni broj svojih radova.
Tako sam izabrala nekoliko radova, otprilike šest iz istog tadašnjeg ciklusa: jedna od njih je unikatna stolica kravata, koja je pravi dragulj: to je objekt ili instalacija koja je dizajnirana u prilično dugom razdoblju, a izrađena je u tvrtki u Tešnju, u Bosni i Hercegovini, koja se bavi dizajnerskim namještajem, objasnila je Skorup Krneta.
Foto: Claudia Bošković
Inteligentan proces
Da smo malo “pametniji“, kravata bi mogla biti nacionalnim simbolom.
Kako dodaje Skorup Krneta, posjedujemo takvo blago, a nismo niti svjesni toga, tako da je za nju ta činjenica predstavljala poticaj da osmisli način kako kravatu brendirati i promovirati kao autentičan hrvatski artefakt – a rezultat je kravata u svim oblicima i formama. Kao što dodaje Iva Körbler, u pitanju je ne samo kreativan, nego i doista inteligentan proces u punom smislu te riječi.
– Što se tiče tih izložaka donacija, rekla bih nešto o ideji produkt-dizajna: od svih naših razvikanih dizajnera, od struke, naime, nitko se nije sjetio kravatu kao model odvesti dalje od samog predmeta koji nose muškarac i žena kao modni detalj.
Yasna Skorup Krneta pokazala je da u toliko varijacija, toliko materijala, medija, žanrova, može interpretirati medij kravate, što je stvarno fascinantno, a da živi u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj ili Novom Zelandu, ona bi bila nacionalna umjetnica, zaključila je Körbler.
Foto: Claudia Bošković